Žarulja sa žarnom niti može u klasičnu kantu jer nije ‘problematična’, ali halogenke su opasne i idu u reciklažno dvorište, isto kao i razbijeno automobilsko staklo
PAPIRNATA MARAMICA 'NIJE' PAPIR
Tajne recikliranja: Spužvicu za suđe ne bacajte među plastiku
Papir iz mesnice u kojem smo donijeli šnicle za ručak ne ide u plavi spremnik za papir, a spužvica za pranje posuđa ne ide u žuti s plastikom. Oni idu u miješani komunalni otpad. Omiljeni plastični auto na baterije vašeg djeteta nije plastika, nego opasni otpad i ide u reciklažno dvorište.
Ovo su tajne recikliranja na koje upozorava dr. sc. Aleksandra Anić-Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge gospodarenja otpadom.
- Dosadašnja iskustva u odvojenom prikupljanju otpada pokazuju da se u spremnicima za plastiku nalazi i do 40 posto otpada koji ne ide u ovaj spremnik. To je veliko opterećenje i stvara dodatne troškove. Problem se može riješiti jedino širenjem znanja od razine vrtića pa do starijih - kaže ova stručnjakinja.
U Prelogu, gradu koji je drugi najbolji u recikliranju u zemlji, na godinu su skupljali 4,5 tona papira i u njemu je bilo čak tri tone ostalog smeća. To je podatak iz 2004. godine. Oni više nemaju zelene otoke, kao što to ima većina gradova, nego Preložani recikliraju sami u svojim domovima te su postigli to da se 60 posto otpada razvrsta i kasnije prodaje kao sirovina. Što se bolje otpad razvrsta, to se može skuplje prodati. Ali puno je dvojbi. Gdje idu cipele? Naša sugovornica kaže da idu u spremnike za tekstil, kao i stare torbe te ruksaci. I kad mislimo da smo na sigurnom terenu, Aleksandra Anić-Vučinović pokazuje da to nije baš tako.
- Razbijeno staklo na prozoru? Nikako u zeleni spremnik za staklo, to ide u reciklažno dvorište. Isto je i s razbijenim automobilskim staklom - kaže naša sugovornica.
Svaki Zagrepčanin na godinu proizvede 400 kilograma otpada, oni u Prelogu, najbolji po recikliranju, samo 79.
Običnoj papirnatoj maramici treba i do četiri tjedna da se razgradi. Ali ona ne ide u plavi spremnik za papir, nego u biorazgradivi otpad. Aleksandra Anić-Vučinić kaže kako mnogi krivo misle da su obične klasične žarulje sa žarnom niti opasne.
- Nisu i one se odlažu u obične zelene spremnike s miješanim otpadom. Puno veći problem su fluolampe koje sadrže živu. Njih se mora odnijeti u reciklažno dvorište. A postoji i besplatni broj 0800 444 110 za sakupljanje elektroničkog i električnog (EE) otpada. Ako imate više od 30 kilograma EE otpada, sakupljač će ga odnijeti besplatno - otkriva naša sugovornica.
Kao alternativu jednokratnim plastičnim vrećicama, trgovci sve češće nude na blagajnama biorazgradive vrećice. Koštaju nekoliko kuna i redovito su na njima istaknute poruke o ekologiji. Iako je biorazgradiva, ona je i dalje plastična i to što je biorazgradiva znači samo da se može raspasti na manje dijelove.
- Zato poderana biorazgradiva vrećica ne ide u biootpad, nego u spremnik za plastiku - kaže naša sugovornica. Pelene, iako djeluju kao većim dijelom da su od plastike, ne idu u žute spremnike. Neki gradovi počeli su ih skupljati odvojeno i za njih su ljubičaste kante. Kod recikliranja treba paziti i na detalje - s plastičnih boca treba skinuti čepove, ne zato što je riječ o različitim vrstama plastika, nego samo zato što ju je lakše prešati. Kuhano povrće ne ide u biootpad jer izaziva smrad, nego u komunalni otpad. Jednokratne britvice za brijanje, ako na njima prevladava plastika, idu u žute spremnike.
DOŠAO NA WC I OSTAO ŠOKIRAN: Iz školjke su izvukli zmijurinu od 1,2 metra
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
