Završile na burzi pa se same zaposlile i postale poduzetnice

Nikada nisam požalila što sam se upustila u poduzetničke vode, iako ima razdoblja u kojima je teško. Mala tvornica ideja i dalje radi te trenutačno imam puno posla, kaže arhitektica Karin Werner Klement, koja je 2010. godine ostala bez posla, a otprilike godinu i pol nakon toga, uz poticaje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, otvorila je obrt i tako se samozaposlila. 

Ideja je bila da dizajniranje kojim se bavila cijeli život iskoristi u novim vodama, pa je upisala tromjesečni tečaj web dizajna u učilištu Algebra te krenula na niz radionica na kojima se mogu dobiti korisne informacije za pokretanje posla, kakve organiziraju brojne udruge žena, ali i institucije koje inače dodjeljuju potpore i kredite za pokretanje posla. 

- Te su radionice izuzetno korisne i to me osnažilo da krenem u osnivanje tvrtke, prije svega zato što sam upoznala ljude koji u tome imaju iskustva i uspjeli su u poslu. Osim toga, bilo je vrlo korisno jer se nude osnovne informacije o tome kako pokrenuti obrt, tvrtku ili jednostavni d.o.o., s informacijama o prednostima i eventualnim minusima, može se saznati puno o osnovama knjigovodstva, marketingu, komunikaciji s klijentima i slično. Ono najvažnije su ipak kontakti s ljudima koji su u poduzetništvu, kao i s onima koji su bili početnici, u istoj poziciji kao i ja, pa smo ostali u kontaktu i pomagali jedni drugima - priča Karin Werner Klement. 

Kaže kako su žene poduzetnice uvijek spremne pomoći ženama koje tek ulaze u posao. Pritom je korisno uključiti se u mrežu kakvih ima i na Facebooku. Neke od naših sugovornica Karin je, na primjer, upoznala preko zatvorene grupe na Facebooku “Diskretni šarm poduzetnica” u kojoj novopečene poduzetnice ili one koje još razmišljaju o pokretanju posla razmjenjuju savjete, informacije o radionicama na koje se isplati otići te se druže. 

Uz 4000 kuna, koje je Karin uložila u edukaciju u Algebri, za otvaranje obrta trebalo joj je oko 560 kuna. Odnosno, najprije je trebala registrirati obrt u Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, za što su potrebne osobna iskaznica i potvrda o pravu na korištenje prostora. Oni koji otvaraju tvrtku u svome stanu, kao što je to učinila Karin, trebaju donijeti vlasnički list. Potom se prijavila za poticaje preko HZZ-a i nakon što su odobreni - službeno je otvorila obrt. U ukupne troškove računaju se i izrada pečata za obrt, koja stoji oko 150 kuna, te otvaranje poslovnog računa u banci. Kako je posao pokrenula od kuće, Karin nije trebala veliki početni kapital. Računalo je već imala, a poticaji koje je dobila od HZZ-a od 18.600 kuna pokrivali su joj oko 70 posto mjesečnih troškova za obrt - doprinose, obrtničke naknade i slično. Uvjet za dobivanje poticaja je da radite najmanje godinu dana te da tijekom tog razdoblja ostvarite promet od najmanje 18.600 kuna. 

Uz doprinose na kraju godine se podnosi i porezna prijava, u kojoj se mogu prijaviti i troškovi vezani uz posao, što u slučaju obrta ili tvrtke koju otvorimo u svom domu znači i mogućnost otpisa troška nabave računala, uredskog materijala te 30 posto režija. 

Daniela Komorčec: Pokrenula sam posao i nije bilo lako

Nakon 20 godina staža po korporacijama, tijekom kojih sam cijelo vrijeme sanjala da ću pokrenuti nešto za svoju dušu kako bih imala više vremena za sebe i obitelj. U 40-oj se dogodila i ta prekretnica, kaže Daniela Komorčec, vlasnica rođendaonice Laganini u zagrebačkom naselju Travno koju je otvorila 17. listopada, i to - bez državnih poticaja. Daniela kaže da je za ovu godinu zakasnila na rokove za prijavu na natječaje za poticaje, pa je plan da aplicira u idućoj za nove ideje i projekte koje priprema. Otvorila je .d.o.o. i nije bilo lako. Pomoć ljudi koji su imali iskustva u poduzetništvu bila je presudna da se upusti u priču. Jedan od njezinih “učitelja” bio je i dizajner Luka Maras, koji je među prvima u Hrvatskoj otvorio tvrtku za računalno programiranje, kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Prednost takve tvrtke je temeljni kapital koji može iznositi - 10 kuna, no ukupni troškovi mogu prijeći i 800 kuna.

- Nije mi bilo teško odlučiti se na poduzetnički korak jer iskreno vjerujem u to što radim - kaže naša sugovornica.