Imperativ mladosti: Bijeg od godina s manje dostojanstva

Kad je prije nekoliko godina u nas objavljena knjiga eseja danas, nažalost, pokojne redateljice Nore Ephron (poznata po komediji o muško-ženskim odnosima “Kad je Harry sreo Sally”)  “Vrat je prava tužibaba”, mnogi su se raspisali o tome je li “normalno” prihvatiti starenje i njegove znakove, poput naborana vrata, ili su više u pravu oni koji mu se suprotstavljaju.  Mnoge su žene stale uz nju kad je, suprotno očekivanim afirmativnim mudrostima poput  one da prava ljepota dolazi iznutra, izjavila da ne voli te promjene na sebi i da razumije sve pokušaje da se ti znakovi prikriju. 

O tome koliko su danas žene, možda nešto češće glumice i pjevačice, ali ni druge žene nisu imune na zov “vječne mladosti”, spremne ići da bi, ako već ne zaustavile, onda barem usporile neizbježno, dovoljno se prisjetiti  svega što je izjavila Demi Moore da je poduzela kako bi zadržala mladost, među ostalim, priznala je i tretmane pijavicama. A za one koje nisu baš spremne na radikalne pothvate poput estetskih operacija i biti ‘hrana’ pijavicama tu je Photoshop koji će ih učiniti ljepšima barem na fotografijama koje vidi mnogo ljudi. 

U prilog tome da se nešto ozbiljno poremetilo u percepciji starenja govori i podatak da u psihologiji postoji i  dijagnostička kategorija koja se naziva gerontofobija, iracionalan strah od starenja, ali i starijih ljudi općenito.  Otkud opsesija za zaustavljanjem vremena i koliko je ona suvremeni fenomen ili nas možda potajno prati od trenutka kad smo postali svjesni svog postojanja i smrtnosti? Psihologinja Martina Trboglav smatra da starost treba promatrati kao svako drugo razdoblje u životu koje ima svoje prednosti i mane. 

- Možda starija osoba više ne izgleda tako mladoliko kao prije, možda ima nešto manje energije nego u dvadesetima, ili je manje sklona preuzimati rizike i srljati u nepoznato, ali starije godine istodobno donose mudrost, iskustvo, veći osjećaj unutarnjeg mira, manjak potrebe da se borimo i neprestano dokazujemo, a veće prihvaćanje sebe i onog tko smo - napominje naša sugovornica. No svjesna je i ona da se  u današnje vrijeme upravo promoviraju i putem medija ističu one karakteristike koje su prednost mladih, a to su  ljepota, savršen ten, vitkost, kao i luda ambicioznost te spremnost da se izložimo i riskiramo kako bismo nešto postigli.

- Mediji nas već godinama bombardiraju imperativom ljepote, koja se danas često postiže estetskom kirurgijom, što više i nema veze s prirodnom mladošću. S druge strane na poslu će prednost imati ‘mladi lavovi i lavice’ koji će ulagati velike količine energije, bit će glasni, isticat će se, često srljati u nove situacije kako bi se pokazali i dokazali, iako će pritom možda napraviti više štete nego koristi. Istodobno će ti isti mediji vrlo rijetko promovirati ljepotu i mudrost sredovječne osobe, a u poslovnom okruženju će se također rijetko poticati suradnja, poštivanje i učenje od starijih i iskusnijih kolega - ističe psihologinja. 

U takvom je društvenom kontekstu, slaže se naša sugovornica, podjednako teško biti mlada osoba koja ne uspijeva pratiti te nametnute standarde, kao i osoba u zrelijim godinama. 

- Posljedica toga je - ističe Trboglav -  da i mnoge žene, koliko god se tome pokušale othrvati, teško podnose sve promjene koje im se događaju s godinama. One, nažalost, propuštaju uvidjeti svu ljepotu koju su upravo s iskustvom i zrelošću dobile i  umjesto da se osjećaju zadovoljnije i samopouzdanije, postaju nesigurnije, neprestano se osjećajući nedovoljno dobrima. Zbog toga će mnoge tražiti način kako na silu zadržati mladost, energiju  i brzinu koju osjećaju da pomalo gube, pa će se upuštati u različite aktivnosti kako bi to spriječile ili barem usporile - od estetskih operacija preko rizičnijeg ponašanja kojem su skloni mladi (česti i burni izlasci, provokativno odijevanje i sl.). S druge strane, kaže stručnjakinja, mnoge će se žene povući i potpuno pasivizirati, ne uspijevajući iskazati sve znanje i vještine koje su stekle tijekom godina privatnog i poslovnog iskustva. 

Događa se stoga svojevrsni društveni paradoks: umjesto da sazrijevanje dovede do mira, mudrosti i unutarnje jasnoće o tome što je uistinu važno, mnoge žene dopuste da društvene sile toliko utječu na njih da se osjećaju izgubljeno u starijim godinama. Promjena tog paradoksa, poučava psihologinja, najprije  se treba dogoditi na individualnoj razini, razvijanjem svijesti o samoj sebi koja će pomoći da se odupremo svemu onome što nam društvo nameće kao imperativ. I, ako pogledamo oko sebe, mnogo je prekrasnih žena u starijoj dobi kojima se svi dive, uživaju  u njihovoj snazi i dostojanstvu. Ali, uz osobni rad na sebi, važno je i u društvu ponovno poticati vrijednost mudrosti i iskustva, kao i unutarnje ljepote, koja jest upravo karakteristika sazrijevanja i odrastanja. Dakle, odrastimo!

Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake srijede besplatno ekskluzivno uz 24sata!