Donosimo vam karte: Kako se u Haagu dijelilo hrvatsko more

U graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske samo za ovu prigodu sklopljen Međunarodni sud u Haagu trebao je donijeti odluku temeljenu na Međunarodnom pravu mora. Umjesto toga, suci su ignorirali hrvatsko istupanje iz postupka još 2015. godine koje je slovenska strana kompromitirala i osim bavljenja razgraničenjem, zagrabili i u hrvatske teritorijalne vode, što se pravnim rječnikom smatra presedanom.

Portal Morski.hr donosi karte koje je Međunarodni arbitražni sud u Haagu predočio tijekom postupka:

1. Zahtjev Hrvatske po Međunarodnom pravu: Granica ide sredinom Dragonje i kanalom Svetog Odorika, zatim prati crtu sredine Savudrijske vale do tromeđe razgraničenja teritorijalnih voda Hrvatske, Slovenije i Italije. 

2. Zahtjev Slovenije: Pravo na cijelu Savudrijsku valu, produžetak u hrvatsko teritorijalno more, spoj sa zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom (ZERP-om ili budućim gospodarskim pojasom RH) kojeg nazivaju “međunarodne vode” i sva ekskluzivna prava ribarstva i gospodarske eksploatacije koja proizlaze iz tog prava.

3. Sud je Slovencima dodijelio: Graničnu crtu doista po sredini Dragonje i kanala Sv. Odorika (zelena isprekidana crta), ali u Savudrijskoj vali na pola puta između zahtjeva Hrvatske (crvena isprekidana crta) i Slovenije (plava isprekidana crta). Time bi Slovenija dobila 3/4 zaljeva, što je prvi pravni presedan.

4. Sud smatra da je u skladu s konfiguracijom terena rta Savudrija, kompromisno rješenje pomaknuta granična linija prema jugu. Time se hrvatskoj oduzima još teritorijalnog mora. S obzirom da crta po Međunarodnom pravu mora ne prati liniju sredine, ovim je napravljen drugi presedan i ustupak Sloveniji. 

5. I konačan neviđen ustupak je direktno zadiranje u hrvatske teritorijalne vode, koje s hrvatske strane nikad nisu ni bile predmet ikakvog spora, jer se nalaze direktno i isključivo ispred hrvatske obale. Radi se o otvorenom prolazu do otvorenog mora preko takozvanog “junctiona”, koridora širine 2,5 nautičke milje preko kojeg bi slovenski brodovi trebali moći nesmetano ploviti.

Dodajmo na kraju kako je u jednom ugovoru koji su zaključile Hrvatska, Slovenija i Italija zbog sigurnosti plovidbe već dogovoreno da se prema slovenskim lukama plovi prema sjeveru kroz naše teritorijalno more, a kroz talijansko prema jugu kako bi plovidba u relativno malom Tršćanskom zaljevu bila što sigurnija. Dakle slobodan prolaz ionako nikad nije bio upitan.