Dvori Todorićevi: A nekad su tu živjeli plemići i veliki umjetnici

Prema imanju koje se prostire na 55.000 četvornih metara Ulicom Himper vodi drvored nakon kojeg se uzdiže dvorac oker boje. 

PPOGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

02:54

Video: 24sata/pixsell

Zemljište je Ivica Todorić kupio još 1999. godine no tek kad je završio sudski spor oko zemljišta i kad su se pribavile sve dozvole krenulo se u uređenje. A u njega je uloženo oko 2,7 milijuna eura.  

Koliko je platio zemljište, ne zna se. Rekonstrukciju plemićkog dvorca radio je poznati zagrebački arhitekt i sveučilišni profesor Branko Kincl. Projekt je vodila tvrtka Tehnika. Zadnji vlasnik imanja bio je Ferdinand grof Kulmer, a zdanje je porušeno do temelja u podmetnutom požaru potkraj Drugog svjetskog rata.  Nakon toga, na mjestu nekad velebne rezidencije s renesansnim pročeljem ostale su samo hrpe kamenja. Todorić je obnovio i 70 hektara zapuštenog zemljišta u okolici dvorca, koje je pretvoreno u park.  

Cigle s originalnim Kulmerovim žigom

Glavna stambena palača, u kojoj na prvom katu živi Todorić s obitelji, ima dvije tisuće četvornih metara na tri etaže, a tu su i zgrade s dodatnim stanovima. U njih se smještaju poslovni partneri i gosti obitelji. Interijer nije odveć kićen ni pretrpan, ali je dosljedno uređen u stilu 18. stoljeća. Dio namještaja kupljen je u Hrvatskoj, a dio u inozemstvu. U podrumskom dijelu nalazi se i vinski podrum izgrađen ciglama, kojim dominira dugačak, masivni stol, a lijevo je smješten šank. Na zidovima su izloženi lovački trofeji što nije čudno obzirom da je glava obitelji Ivica Todorić strastveni lovac. 

Posebnost su i ugrađene cigle s originalnim Kulmerovim žigom, koje su ukomponirane u zid vinoteke. Podovi su obloženi hrastovim parketom i mramornim pločicama, a prozori i vrata napravljeni su u skladu s pravilima konzervatorske struke. Salon ima staklenu stijenu koja gleda na park. Kuhinja je spoj modernog i tradicionalnog - u starinske elemente ugrađeni su, dakako, moderni kućanski aparati. Tu je Todorić dao napraviti i bazen, saune, dio za osoblje i parking. Kako ne bi narušio povijesni izgled dvorca, bazen koji je popločan modrim mozaičnim pločicama se ne vidi s ceste. Ali zbog strmog terena, iz bazena puca pogled na Šestine.

Posađene samo autohtone biljke

Glavna karakteristika unutrašnjeg dizajna je prozračnost i nenatrpanost pokućstvom. Ulazna vrata su masivna, također od hrastovine, a u ogromnom ulaznom dijelu dominira dvostrano zavojito stubište, koje vodi na prvi kat gdje će biti apartmani za poslovne partnere i stambeni dio obitelji Todorić. Iz foajea se zatim ulazi u prostrani dnevni boravak, opremljen stilskim namještajem zagasitih boja. Kroz staklenu stijenu salona puca prekrasan pogled na park, te Šestine i Zagreb. Iz salona se ulazi u blagovaonicu, ostale salone i golemu kuhinju svijetlih boja, koja je spoj tradicionalnog i suvremenog: pločice su mramorne, a u starinske elemente ugrađeni su najmoderniji kućanski aparati.

Također, okoliš je uređen tako da su posađene samo autohtone biljke s Medvednice. 

Dvorac se obnavljao prema najstarijem grafičkom prikazu dvorca Kulmer, koji potječe iz prve polovice 19. stoljeća i pokazuje kuriju prije pregradnje. Kada je dvorac predstavljen u medijima, rečeno je da će služiti u “reprezentativne svrhe”. Budući da su imali samo jedan arhitektonski nacrt, arhitekti i građevinari oslanjali su se i na zbirku 20- ak fotografija i skica dvorca, koje su nastale kroz godine.

U dvorcu koji je na kraju nastradao u požaru navodno su postojale i vrijedne freske indijanskih i tropskih motiva, poput freski majmuna s palmom, no je li Todorić tražio i njihovu repliku nije poznato. Kao savjetnica pri uređenju interijera, osobito apartmana za obitelj na prvom katu, svoj je sud dala i engleska interijeristica Francesca Basu.

Dvorac kroz povijest često mijenjao vlasnike. 

Povijesni izvori kažu da se vlastelin Stjepko Gregorijanec, tadašnji vlasnik Medvedgrada, nakon velikog potresa 1590. godine preselio u novoizgrađenu kuriju u Šestinama. Zatim je od 17. stoljeća u dvorcu stanovala obitelj Zrinski.  Novi vlasnik grof Petar Zrinski dogradio je dvorac u kasnorenesansnom stilu. Kasnije su, u 17. i 18. stoljeću u dvorcu živjele obitelji Turovicz, Mikulić, Čikulin te plemići Sermage, a Ivan Emil Kulmer postao je vlasnikom dvorca i imanja ženidbom za Juditu groficu Sermage. 
 

Posljednji vlasnik slikar Kulmer dvorac je izgubio u Drugom svjetskom ratu. Njegova kći tražila je povrat imovine, no izgubila je spor s Gradom Zagrebom. Upravo zbog toga kasnili su radovi na Todorićevoj rezidenciji, koja je i novom vlasniku donijela neke neugodnosti.  Radovi su kasnili i zbog arheoloških istraživanja, jer se očekivalo da bi se na tom mjestu mogli naći ostaci pretpovijesnih naselja. I pri samoj gradnji bilo je komplikacija jer su različiti vlasnici tijekom četiri stoljeća nekoliko puta pregrađivali građevinu, a o njihovoj arhitekturi nije postojala kompletna dokumentacija. 

'U bivšem stanu imali smo samo jednu kupaonicu'

Dinastija Todorić se pak u Šestine preselila s druge elitne lokacije, zagrebačkog Pantovčaka, gdje su živjeli u stanu s roditeljima Ivice Todorića. Šef Agrokora jednom se prilikom požalio kako su tamo imali samo jednu kupaonicu i kako nije imao novca da uredi Kulmerove dvore te da je za njih podigao kredit.  

Konačna suma koja je potrošena na uređenje navodno je značajno probila iznos od tri milijuna eura. Ispred Kulmerovih dvora bilo je i nekoliko incidenata. Nezadovoljni aktivisti iz Građanske akcije prosvjedovali su pred luksuznim zdanjem. Todorića su prozivali kao neplatišu koji živi od državnih poticaja. Jednom prilikom ispred velebnog zdanja zaštitar obitelji Todorić navodno je napao prolaznike koji su htjeli fotografirati zalazak sunca nad dvorcem.

Nije im dopustio slikanje iako je zakonom dopušteno fotografiranje s javne površine, odnosno ceste. Cijeli je slučaj prijavljen policiji, a Todorićevi su se ispričali paru. 

'Obnova Kulmerovog dvorca veliki je dobitak za Hrvatsku'

Hipoteka koja je poslužila za kupnju Mercatora s Kulmerovih dvora skinuta je 29. travnja 2015. godine. Hipoteka je bila garancija vraćanja kredita od 100 milijuna eura.

U to vrijeme Agrokor je posudio ukupno 600 milijuna eura od ruskog Sberbanka, od čega je 100 milijuna išlo preko njihova europskog ogranka. Ranije je pak u proljeće 2006. podigao hipoteku u korist Hypo-leasing Kroatien za kredit od 23,8 milijuna eura. Krajem te godine Todorić se s obitelji uselio u Kulmerove dvore, a hipoteke se oslobodio tri godine poslije. O tome kako je Ivica Todorić postao vlasnik Kulmerovih dvora iscrpno je pisao "Nacional" u lipnju 2006.

- Obnova Kulmerovog dvorca veliki je dobitak za Hrvatsku u čijoj smo rekonstrukciji nastojali maksimalno uvažiti sve povijesne detalje koje smo uspjeli pronaći u pisanim izvještajima ili fotografijama - govorio je zagrebački arhitekt Branko Kincl, po čijem projektu je nakon tri godine rekonstrukcije tog ljeta 2006. dovršena uspješna replika originalnog dvorca.

Park u sklopu dvorca

Projekt je vodila tvrtka Tehnika u poslu od 2,7 milijuna eura. Značaj obnove Kulmerovog dvorca u Šestinama je višestruk, govorio je tada Kincl za Nacional.

- Njegovom obnovom vraćen je u memoriju grada još jedan vrhunski spomenik kulture, kojim je kompletirana povijesna slika Šestina i Zagreba. Zatim, obogatila se tipologija zagrebačkih objekata, koji služe u poslovne, reprezentativne svrhe. Time se dokazalo da velike firme ne trebaju poslovne prostore u neboderima u središtu grada nego da mogu odlično funkcionirati u starim dvorcima prezentirajući tako svojim poslovnim partnerima hrvatsku baštinu. Također, obnovljeno je 70 hektara zapuštenog zemljišta u okolici dvorca, koje je pretvoreno u park - zaključio je Kincl dodavši da revitalizirani Kulmerovi dvori imaju svijetlu perspektivu jer će se pametnim sadržajima investicija možda moći i vratiti.