Genijalac: Hrvat (23) radi na lijeku za djecu oboljelu od raka

Matko Čančer (23) sa zagrebačkog PMF-a prije godinu dana nastavio je studij na Sveučilištu u švedskoj Uppsali. Radi s dr. Magnusom Essandom, znanstvenikom o čijem lijeku koji ubija stanice tumora su proteklih dana pisali svi svjetski mediji.

Istraživanje virusa koji doslovce topi stanice rijetke vrste raka, od kojeg je umro Steve Jobs, upitno je zbog nedostatka novca, pa traže donacije kako bi dovršili projekt. Istraživanje je objavljeno i lijek se ne može patentirati, pa farmaceutskim kompanijama nije zanimljiv jer, iako bi mogao spasiti milijune života, za njih nema zarade. Ako ne skupe potrebnih milijun funti (oko 10 milijuna kuna) ipak će, koliko im financije dopuste, raditi na projektu. Sigurni su da će uspjeti.

- Istraživanja na kojima radimo obećavaju i rezultati su impresivni te vjerujemo kako ćemo ga moći dovršiti. Treba se nadati najboljem. To je jedino ispravno - optimističan je student, koji ne gubi nadu da će novac za projekt ipak doći.

Posljednjih par mjeseci Matko radi i svoje istraživanje.

- Projekt na kojem radim jest virus koji je korišten u cijepljenju protiv vodenih kozica. Želimo ga promijeniti i koristiti kao onkolitički virus koji uništava tumorske, a pritom ne šteti normalnim stanicama - rekao je Zagrepčanin u Švedskoj.

Orijentirali su se, dodaje, na liječenje neuroblastoma, raka od kojeg najčešće obolijevaju djeca. Svi virusi na kojima rade sigurni su za čovjeka te nema nikakvog rizika od bolesti koje ti virusi prirodno uzrokuju.

- S Matkom surađujem osam mjeseci i on radi na jako važnom istraživanju. Iako je u početnoj fazi, odlično napreduje - govori Essand i hvali radišnost mladog hrvatskog znanstvenika.

Matko u Švedskoj želi doktorirati, a o povratku u Hrvatsku ne razmišlja.

- Još od gimnazije me privlačila ideja o radu u znanosti. Spojio sam ljubav prema medicini sa znanošću, a sve kako bi se pomoglo bolesnicima - kaže Matko.

"U laboratoriju sam i po 12 sati"

Matko je na PMF-u završio preddiplomski studij molekularne biologije, a na Sveučilištu u Uppsali upisao je molekularnu medicinu. Planira i doktorirati. 

- Najveća prednost studiranja u Švedskoj jest praktična nastava. Postoji dovoljno novca i opreme, pa vježbe u laboratoriju mogu biti raznolike - govori Matko, koji dnevno u laboratoriju provede i do 12 sati. Iako mu je trebalo vremena da se privikne na novu sredinu, posebno je ponosan na prijateljstva s mladim znanstvenicima iz cijelog svijeta, s kojima studira i s kojima će, nada se, surađivati i nakon studija.     

"Samo najbolji projekti dobivaju novac"

Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, voditelj Centra za onkologiju KBC-a Split, kaže kako švedska vlada ulaže velik novac u zdravstvo i ništa ne prepušta slučaju.

- Vjerojatno je procijenjeno da to njegovo istraživanje nije dovoljno dobro. Ne vjerujem da se sad zbog milijun funti neće financirati projekt koji bi spasio milijune života. Samo najbolji projekti dobivaju novac - kazao je Vrdoljak te dodao kako EU izdvaja više od milijardu eura na istraživanje raka. Izaberu najbolje i najpotentnije projekte koje zatim financiraju.