Izuzetno opasne: Oceani puni nevidljivih plastičnih čestica

Oceani nisu zagađeni samo plutajućim otpadom već i mnoštvom okom nevidiljivih plastičnih mikročestica koje se, među ostalim nalaze u gumama i u odjeći od sintetskih materijala, upozorila je Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

Te mikročestice čine između 15 i 31 posto od oko 9,5 milijuna tona plastike koja se svake godine baci u oceane, stoji u izvješću IUCN-a. 

U oceanima koji oplakuju obale razvijenih zemalja Europe i sjeverne Amerike, više je plastičnih mikročestica nego plastičnog otpada koji se može učinkovito počistiti. 

- Svakodnevnim poslovima, poput pranja rublja ili vožnje automobila, pridonosimo zagađenju oceana. Posljedice za bogatu podmorsku floru i faunu, a istodobno i po ljudsko zdravlje potencijalno su strašne - upozorila je dužnosnica IUCN-a Inger Andersen.

- Pronalazimo ih i u plastificiranom premazu za bojenje čamaca, u gradskoj prašini, u mikrogranulama što ih sadrže neki kozmetički proizvodi, u sintetičkoj odjeći.... - podsjetila je. 

Karl Gustaf Lundin, koji u sklopu IUCN-a vodi Program očuvanja mora i oceana, priznaje da je obavljeno premalo istraživanja o utjecaju mikročestica na ljudsko zdravlje koje hranidbenim lancem stižu i na naše tanjure. 

Od proizvođača guma i odjeće članovi IUCN-a zahtijevaju pribjegavanje inovacijama da bi njihovi proizvodi predstavljali manju opasnost za floru i faunu, ali i za ljude.

Savjetuje da se u proizvodnji guma ponovno počne koristiti kaučuk, da se ukine proizvodnja plastificiranih premaza te da proizvođači strojeva za pranje rublja uvedu sofisticiranije filtre koji će spriječiti odlijevanje opasnih mikročestica u mora i oceane. 

Stanje je osobito alarmantno na Arktiku, upozorava Lundin, objašnjavajući da se plastične mikročestice 'stapaju' s ledom, a njihova prisutnost smanjuje točku njegova otapanja, što rezultira bržim topljenjem ledenih površina. 

Tijekom otapanja leda otpuštaju se planktoni koji privlače ribu što štetnim mikročesticama omogućuje da stignu izravno u naš prehrambeni lanac, upozorio je Lundin. 

Podsjetimo, prije nekoliko dana otkriveno je da su ljudi zagadili li jedno od najdubljih mjesta na svijetu, Marijansku brazdu. 
Znanstvenicima je manje poznata nego površina Mjeseca, ali sigurni su u to da je zagađena. 

Onečišćivači su do tih dubina vjerojatno stigli u obliku plastičnog otpada i mrtvih životinja koje su potonule na dno, napisali su znanstvenici u časopisu Nature Ecology & Evolution.