152 komentara

Karta smrti Hrvatske: Bitku s rakom dnevno izgubi 38 ljudi

Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak HZJZ-a, Hrvati najčešće obolijevaju od raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate

Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak HZJZ-a, Hrvati najčešće obolijevaju od raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate.

POGLEDAJTE VIDEO:

[video: 1194930 / ]

Zloćudne bolesti češće pogađaju muškarce nego žene i drugi su najznačajniji uzrok smrti u zemlji.     

Muškarce najčešće pogađa rak pluća, potom rak debelog crijeva, dok je na trećemu mjestu po učestalosti u muškaraca rak prostate.

- Kod žena je situacija nešto drugačija. Najviše ih pogađa rak dojke, a zadnji podaci Registra za rak govore o 2644 novodijagnosticirane žene. Na drugome mjestu kod žena je rak debelog crijeva s 1243 novooboljele godišnje, dok je na trećemu mjestu rak pluća.

Svake godine od raka pluća u Hrvatskoj oboli gotovo 800 žena - govori dr. sc. Mario Šekerija, voditelj odjela za maligne bolesti HZJZ-a dodajući da je ukupno gledajući, kad su zloćudne bolesti u pitanju, najčešća dijagnoza raka debelog crijeva.

Više oboljelih ima na kontinentu

Uspoređujući Hrvatsku s drugim europskim zemljama, samo Mađarska ima više stope smrtnosti od raka u odnosu na nas.

- Promatrajući stope učestalosti pojave raka prema županijama i spolu, zloćudne bolesti kod muškaraca najučestalije su u Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji, dok su najniže stope zabilježene u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najviše stope kod žena bilježimo u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najniže u Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji - kaže Šekerija. Dodaje kako je u zadnjih nekoliko godina incidencija raka pluća u muškaraca u blagom padu, dok kod žena nažalost raste, i to gotovo tri posto godišnje.

- Omjeri su se promijenili kod raka pluća, pa je u Hrvatskoj incidencija u blagom padu kad je riječ o muškarcima, dok je istodobno sve više žena s rakom pluća. Razlog je jednim dijelom i u tome što se u proteklim desetljećima promijenio udio muškaraca i žena koje puše, a stope incidencije raka pluća prate promjene u navikama pušenja s odmakom od dvadeset do trideset godina - govori Mario Šekerija.

No nije problem samo u pušačima, nego i u pasivnim pušačima, a taj se problem vrlo često zanemaruje. Najviše oboljelih muškaraca od raka pluća ima u Brodsko-posavskoj, a nakon toga u Sisačko-moslavačkoj županiji. Mnogo su puta stanovnici tih županija apelirali da ih se spasi od onečišćenja koje u Sisku i okolici stvara naftna industrija, a u Slavonskom Brodu rafinerija u Bosanskom Brodu, s druge strane granice. Međutim, kod žena u te dvije županije nisu pri vrhu učestalosti, što upućuje na važnost drugih čimbenika, prvenstveno pušenja kao uzroka raka pluća.

Rak želuca opada u oba spola

U porastu je i incidencija raka dojke u žena, a zabrinjava još prisutan porast incidencije raka debelog crijeva kod muškaraca. S druge strane, incidencija raka želuca, nekad jednog od najčešćih sijela raka, u stalnom je padu u oba spola.

- Zanimljivo je da se učestalost raka želuca počela smanjivati s pojavom hladnjaka i zamrzivača. Naime, nekad su ljudi svježe meso morali ili odmah upotrijebiti ili ga soliti i dimiti kako bi ga u tom obliku mogli i kasnije konzumirati. Poznato je da ti procesi oslobađaju spojeve koji za ljude nisu najzdraviji. Podaci kojima raspolažemo potvrđuju da je rak želuca učestaliji u kontinentalnoj Hrvatskoj nego na jugu zemlje, a pretpostavka je da na kontinentu ljudi i danas više konzumiraju suhomesnate proizvode nego na jugu zemlje - objašnjava Šekerija.

Rad debelog crijeva vezan uz pretilost

Kad je smrtnost u pitanju, dodaje, ona ovisi o tri faktora: koliko ima novih slučajeva raka, u kojem je stadiju maligna bolest otkrivena i na koji se način ona liječi. Stručnjaci govore da na pojavu raka uvelike utječe način življenja, okolina u kojoj oboljeli žive, prehrana i genetika.

- Kod gotovo svih vrsta raka dob je najvažniji rizični faktor, odnosno sa starenjem se povećava vjerojatnost obolijevanja. Osim dobi, ljudi koji su preboljeli karcinom i prošli kroz terapiju zračenjem pod povećanim su rizikom od obolijevanja kako od već preboljene vrste karcinoma, tako i od drugih vrsta karcinoma - govori Šekerija.

Najvažniji rizični čimbenik povezan s nastankom zločudnih bolesti je pušenje, nastavlja Šekerija, i to najvećim dijelom zbog iznimno snažne uzročno-posljedične povezanosti s rakom pluća. No pušenje je povezano i s povišenim rizikom od nastanka raka debelog crijeva, raka grkljana, usta, grla, jednjaka, bubrega, jetre, želuca, gušterače i vrata maternice.

Preventivni pregledi su vrlo važni

Kad je rak debelog crijeva u pitanju, on je svakako povezan i s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, alkoholom, postojanjem upalnih bolesti probavnog sustava (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis) te pozitivnom obiteljskom anamnezom.

- I rak dojke povezan je s pretilošću, ali i s alkoholom, pozitivnom obiteljskom anamnezom (+BRCA), ranijom dobi prve menstruacije i kasnijem nastupu menopauze te hormonskom nadomjesnom terapijom, dok je rak tijela maternice povezan s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, većim brojem ovulacija tijekom generativnog razdoblja i hormonskom nadomjesnom terapijom - objašnjava Šekerija i dodaje kako obolijevanje od zloćudnih bolesti iznimno rijetko ovisi samo o genetskoj podlozi, okolini ili samo o načinu življenja.

Procjenjuje se da se četiri od deset slučajeva raka mogu prevenirati. S obzirom na to da se veći zloćudnih bolesti razvija slučajnim mutacijama gena na koje se ne može utjecati, čak i kad ljudi imaju zdrave stilove života, važno je znati prepoznati simptome koji mogu upućivati na potrebu liječničkog pregleda, kao i odazivati se na redovite preventivne preglede u sklopu Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka. Stručnjaci govore kako je teško jednom riječju objasniti zašto u nekoj od županija ima najviše oboljelih od, primjerice, raka pluća, no činjenica je da u Brodsko-posavskoj županiji ima najviše muškaraca oboljelih od te vrsta raka. Slijedi Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, dok najmanje oboljelih muškaraca od raka pluća ima u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Istarskoj županiji.

Od raka dojke obolijevaju i muškarci

- Kod žena su najviše stope incidencije raka pluća u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, a najniže u Međimurskoj, Požeško-slavonskoj i Varaždinskoj županiji - pojašnjava Šekerija podatke kojima raspolaže HZJZ. Rak debelog crijeva u muškaraca najčešći je u Međimurskoj, potom u Varaždinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najniže stope zabilježene su u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zagrebačkoj županiji. Kod žena, rak debelog crijeva najčešći je u Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Požeško-slavonskoj županiji, dok su najniže stope zabilježene u Ličko-senjskoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

- Od raka dojke ne obolijevaju samo žene, nego i muškarci, a u 2015. godini je od ukupno 1054 oboljelih od te vrste raka bilo 16 muškaraca - pojasnio je Šekerija dodavši kako je rak dojke u žena najčešći u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najniže stope incidencije te vrste raka zabilježene su u Krapinsko-zagorskoj, Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

- Što se raka prostate tiče, on je najčešći u Varaždinskoj, Međimurskoj i Brodsko-posavskoj županiji, a stope su najniže u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji - dodaje Šekerija.

Kad su djeca u pitanju, u 2014. najčešće su u dobi do 19 godina obolijevali od leukemije, zatim malignih tumora mozga i leđne moždine te limfoma.     

Djeci prijete leukemija, rak mozga

U 2015. u Hrvatskoj je od raka umrlo 21 dijete u dobi do 14 godina, te 10 djece od 15 do 19 godina. Najviše ih pogađaju leukemija, tumori mozga i moždanih ovojnica te limfomi.     

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message