Na čelu Savjetodavnog tijela za Agrokor je Gordana Deranja

 Savjetodavno tijelo za Agrokor održalo je u utorak konstituirajući sastanak, a za predsjednicu tog tijela imenovana je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. 

"Na danas održanom konstituirajućem sastanku Savjetodavnog tijela za Agrokor, osnovanog sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić imenovala je na prijedlog članova za predsjednicu ovog tijela Gordanu Deranju", navodi se u priopćenju.

Članovi Savjetodavnog tijela su predsjednica HUP-a Gordana Deranja, predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović, glavni direktor HUP-a Davor Majetić, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Mladen Fogec te predstavnik radnika koji se mijenja svaka tri mjeseca između predsjednika Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) Denisa Paradiša i Zlatice Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

Iz Ministarstva ističu kako je Savjetodavno tijelo osnovano kako bi u skladu sa Zakonom davalo mišljenje o odlukama i radnjama izvanrednog povjerenika, na zahtjev Ministarstva gospodarstva ili Trgovačkog suda. 

"Članovi su birani sukladno kriterijima koje predviđa Zakon o postupku izvanredne uprave te se kod imenovanja posebno vodilo računa o tome da to budu ljudi s dugogodišnjim radnim iskustvom, koji su upućeni u poslovna, društvena i politička događanja odnosno koji svojim iskustvom mogu najviše pridonijeti restrukturiranju kompanije", navodi se u priopćenju.   

Sastanku Savjetodavnog tijela prisustvovao je i izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak, koji je, podsjećaju iz Ministarstva, prema Zakonu o postupku izvanredne uprave dužan svaki mjesec, do prihvaćanja nagodbe, podnositi Ministarstvu gospodarstva, Savjetodavnom tijelu, Trgovačkom sudu u Zagrebu i Vjerovničkom vijeću izvješće o gospodarskom i financijskom stanju Agrokora te o provedbi mjera predviđenih Zakonom o izvanrednoj upravi. 

"Na sastanku je potpredsjednica Vlade Martina Dalić članove Savjetodavnog tijela obavijestila da je od izvanrednog povjerenika zatražila nadopunu prvog mjesečnog izvještaja, koji je članovima prezentiran, još detaljnijim podacima o gospodarskom i financijskom stanju u kojem je izvanredna uprava zatekla operativne kompanije u sustavu Agrokora te će nadopunjeni izvještaj biti tema sljedeće sjednice", zaključuje se u priopćenju.

Inače, prema Zakonu o izvanrednoj upravi savjetodavno tijelo ima pet članova od kojih je jedan predstavnik radnika, a članovima mogu biti imenovane osobe koje imaju dobar ugled i koje raspolažu posebnim stručnim znanjima u području financija i prava te iskustvo u rukovođenju trgovačkim društvima u trajanju od najmanje 10 godina te da najmanje 10 godina od dana otvaranja postupka izvanredne uprave nisu bili radnici, članovi uprave ili nadzornog odbora dužnika ili njegovih povezanih ili ovisnih društava. Ti se uvjeti ne primjenjuju se na predstavnika radnika u savjetodavnom tijelu.

Ranjivosti gospodarstva povećane pod utjecajem rizika vezanih uz Agrokor

Unatoč nastavku rasta gospodarstva te i dalje dobrim makroekonomskim pokazateljima strukturne ranjivosti domaćega gospodarstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materijalizacije rizika vezanih uz koncern Agrokor, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u najnovijoj publikaciji "Financijska stabilnost".

Kako ističu, još uvijek neizvjestan ishod restrukturiranja Agrokora utječe na rast rizika solventnosti i likvidnosti u sektoru nefinancijskih poduzeća te u skladu s time na rast ranjivosti u bankarskom sektoru.

Navode uz ostalo i kako bi proces restrukturiranja koncerna Agrokor, koji je značajno sudjelovao u hrvatskom inozemnom dugu, mogao smanjiti teret kamata odnosno novčani odljev koji plaćaju subjekti iz Republike Hrvatske. "Osim toga, eventualno pretvaranje duga u vlasničke udjele dovelo bi do smanjenja inozemnog duga, a restrukturiranje i otvaranje kompanija iz koncerna Agrokor prema vanjskim tržištima do rasta profitabilnosti i izvoza u srednjem roku, ali i mogućeg rasta izravnih stranih ulaganja u proizvodne kapacitete. Ipak, preduvjet je za takav razvoj događaja uspješna provedba tek započetog procesa restrukturiranja", napominju uz ostalo analitičari središnje banke.

U publikaciji "Financijska stabilnost" iznose i rezultate stres testa banaka odnosno "testiranje otpornosti kreditnih institucija na stres", a koji, kako navode, "pokazuju kako je bankovni sustav i dalje sposoban podnijeti malo vjerojatne, ali moguće šokove čak i u situaciji značajnog otpisa plasmana koncernu Agrokor".

Stres test je rađen za tzv. temeljni scenarij, koji se zasniva na očekivanim gospodarskim kretanjima s obzirom na recentno kretanje mjesečnih pokazatelja i nastupanje određenih rizika vezanih uz koncern Agrokor, te stresni scenarij - osnovni i diferencirani, a koji se diferencira u odnosu na temeljni i na osnovni intenzitet materijalizacije kreditnog rizika tijekom restrukturiranja Agrokora, uključujući i pravne rizike. 

"Kombiniranjem povijesnih vjerojatnosti gubitaka definirana je shema potencijalnih gubitaka kreditnih institucija u restrukturiranju Agrokora: za izravne izloženosti u urednom restrukturiranju taj trošak iznosi 50 posto, a za neizravne izloženosti prema društvima gospodarski povezanima s koncernom 20 posto (u podscenariju neurednog restrukturiranja redom 70 posto i 40 posto). Istodobno se pretpostavljaju i određeni sekundarni učinci u gospodarstvu, koji međutim nisu značajni. U oba scenarija, zbog načina na koji je pravno reguliran proces restrukturiranja, trošak izmaknulih kamata po tim izloženostima jednak je u obje godine simulacije", navodi se u publikaciji. 

Objašnjavajući kvantifikaciju scenarija i osjetljivost rezultata, iz HNB-a navode kako integriranje procijenjenih učinaka urednog restrukturiranja Agrokora u temeljni scenarij, vodeći računa o multiplikativnim učincima unutar lanca dobavljača i precepciji rizika na tržištu, zadržava intenzitet rasta BDP-a u ovoj godini otprilike na lanjskoj razini, uz stabilan rast tijekom 2017. i 2018. godine. U tom se temeljnom scenariju predviđa rast BDP-a od 2,8 posto u ovoj i 3,0 posto u idućoj godini.  

"Izbijanje krize u zamišljenom stresnom scenariju uvjetovalo bi stagnaciju gospodarske aktivnosti već u 2017. (0,3 posto), dok bi u idućoj godini gospodarstvo kontrahiralo za 2,5 posto. Vjerojatnost je takvog šoka vrlo mala", pokazuju rezultati stres testa. 

U tako zamišljenom stresnom scenariju "kamatni troškovi skokovito rastu pod utjecajem panične reakcije tržišta i nagle reevaluacije rizika", a "tečajne kolebljivosti mogle bi dosegnuti povijesne ekstreme (10 posto deprecijacije kune prema euru tijekom dvije godine)".

"Općenito, intenzitet simuliranoga stresnog poremećaja i napetosti među sudionicima domaćega financijskog tržišta premašuje primjere zabilježene tijekom posljednjeg desetljeća. U opisanim uvjetima može se očekivati porast stope nezaposlenosti (na 14,3 posto i 16,1 posto, nasuprot 13,9 posto i 13,6 posto u temeljnom scenariju) te kontrakcija investicija i osobne potrošnje (jačeg intenziteta u odnosu na kontrakciju BDP-a). Sve navedeno pridonijelo bi većoj percepciji rizika države, što bi se odrazilo i na promjenu njezina kreditnog rejtinga, indicirajući pogoršanje stupnja kvalitete za ponder rizika izloženosti prema državi (s 4 na 6)", navodi se u publikaciji. 

Analitičari središnje banke napominju kako su u temeljnom scenariju pretpostavljeni vrlo ograničeni učinci restrukturiranja Agrokora, u smislu relativno blagih korekcija investicija i potrošnje koje ne djeluju povratno na novčano, kreditno i devizno tržište te nemaju učinka na opću razinu cijena.

Stresni scenarij podrazumijeva i mogućnost lošijeg ishoda procesa restrukturiranja s obzirom na scenarij globalne krize investicija te posljedičnih stresnih uvjeta na domaćem tržištu pa su perspektive rasta i u takvom diferenciranom scenariju neurednog restrukturiranja Agrokor dodatno smanjene, ali marginalno (za 0,1 postotni bod u 2017. odnosno za 0,4 postotna boda u 2018.).

Što se tiče kvalitete kreditnog portfelja banaka, rezultati testiranja u temeljnom scenariju pokazuju da bi se agregirani portfelj banaka s 13,8 posto loših kredita porastao na 15,6 posto u 2017. i 14,9 posto u 2018. godini, a približno petina tih omjera otpada na izloženosti generirane financiranjem poslovanja Agrokora. 

U temeljnom scenariju inducirani prirasti troškova ispravaka vrijednosti su umjereni te iznose oko milijardu kuna u dvije godine kumulativno u odnosu na kraj 2016. Očekivanje nastavka robusnog rasta operativnih zarada banaka po stopi od približno 10 posto stabilizira dobit banaka te povećava stopu redovnoga osnovnog kapitala (SAROK) s 20,6 posto na gotovo 24 posto u 2017. i više od 27 posto u 2018. godini.

Iako su razlike po pojedinim bankama vrlo uočljive, u temeljnom scenariju gotovo sve zadovoljavaju likvidnosne standarde (samo su kod jedne manje institucije likvidnosne zaštite bile nedostatne, a što je uvjetovano i njihovom neprimjerenom razinom na početku simulacije), navodi se u publikaciji. 

U stresnim bi se uvjetima kreditni portfelj snažnije pokvario pa bi se u scenariju neurednog restrukturiranja Agrokora udio neprihodonosnih plasmana banaka mogao približiti razini od 20 posto u ovoj te 25 post u 2018. godini.

Uz pretpostavku da su učinci restrukturiranja uglavnom koncentrirani u portfelju poduzeća, udio loših kredita tog sektora mogao bi najviše dosegnuti 40 posto (uz pretpostavku urednog restrukturiranja) i 52 posto (uz pretpostavku neurednog restrukturiranja). Simulirani ekonomski i financijski šokovi očekivano narušavaju kreditnu sposobnost svih klijenata pa bi i udjel loših kredita stanovništvu porastao s prosječno 9 posto u temeljnom scenariju na 12 posto u stresnom i tek marginalno više u diferenciranom stresnom scenariju, pokazuju rezultati testiranja.

Na slabljenje kapitaliziranosti u stresnim okolnostima djeluje i porast rizikom ponderirane imovine zbog deprecijacije kune i porasta pondera za izloženost državi u stranoj valuti ako padne rejting države. Stopa redovnoga osnovnog kapitala u tom scenariju spušta se na 15,3 posto u 2017. i 9,9 posto u 2018. godini, pri čemu 6 banaka ne zadovoljava kapitalne standarde u prvoj, a 19 u drugoj godini. U diferenciranom scenariju neurednog restrukturiranja Agrokora stopa redovnog osnovnog kapitala iznosi 14,4 posto u prvoj, a 8,3 posto u drugoj godini. Broj kreditnih institucija s potrebom dokapitalizacije u takvim je uvjetima prilično raširen, popeo bi se na 9 u prvoj i 22 u drugoj godini. Međutim, kako je riječ mahom o razmjerno maloj proporciji ukupne imovine, kapitaliziranost na razini sustava ostaje iznad kritične vrijednosti testa (6,5 posto) i implicira robusnu otpornost na simulirane rijetke i ekstremne šokove, pokazuju uz ostalo testiranje otpornosti banka na stres.