Na desno ravnaj se: Političari su zaratili zbog vojnog roka

Jedni viču “da”, drugi se oštro protive, a treći obrazlažu zbog čega je vraćanje obaveznog vojnog roka, koji tako vatreno zagovaraju vladajući, pucanj u prazno.

Iako Ministarstvo obrane informacije daje na kapaljku, jer još radi na opsežnoj analizi koja bi trebala biti gotova na proljeće, može se iščitati da bi se pokusni obavezni vojni rok vratio 2019. godine. Ako prijedlog prođe saborsku proceduru, obvezno služenje vojnog roka godišnje bi obuhvatilo 30.000 mladih Hrvata. I dok bi za mladiće bio obavezan, djevojke bi se mogle javljati dobrovoljno. Obuka će trajati najviše četiri tjedna, i to u ljetnim mjesecima, a u tom bi se periodu ročnici trebali upoznati s oružjem i načinom rukovanja, vježbanjem pucanja, svladavanjem prve pomoći, učenja kopanja rovova te kako pomoći sebi i drugima u preživljavanju.

Ovaj se prijedlog našao na meti kritika javnosti. I dok ga mahom podupiru bivši ministri obrane, načelnici GS OS-a te Generalski zbor, vojni analitičari, SDP i oporbene stranke žestoko mu se protive. Tako je prilikom jučerašnje rasprave o obaveznom služenju vojnog roka zaiskrilo između SDP-a i HDZ-a. Franko Vidović (SDP) istaknuo je kako se vojne strategije usvajaju dugoročno te da je ovo hir hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

- Predsjednica je bila u Americi, vratila se i donijela novi hir. Na ovakav način vratiti se s putovanja, plasirati ideju u medije bez ikakve rasprave, je kontraproduktivno. Ministar Krstičević rekao je kako bi ti mladi ljudi pomagali tijekom ugroza. Kakvih ugroza tijekom ljeta? Kako mislite da se vojni rok služi u sezoni? Pa u sezoni nam fali radne snage! Uredbu o obaveznom služenju vojnog roka ukidamo 2008., 2017. je ponovno uvodimo. To je neodgovorno, neozbiljno i populistički, a osim toga nemamo ni resursa za to. Od te se ideje hitno treba odustati - poručio je Vidović. No, HDZ-ov Josip Đakić silno se raduje uvođenju vojnog roka. Ispred Kluba zastupnika HDZ-a tvrdi da će to unaprijediti gospodarstvo.

- Temeljna vojna znanja kroz tri do četiri tjedna sigurno ne bi ništa Hrvatskoj oduzela nego bi samo unaprijedila i gospodarstvo. Za HV 28 tvrtki proizvodi odjeću, obuću, naoružanje i tako se gospodarstvo jedno s drugim upotpunjava. Hrvatska više nikad ne smije biti iznenađena bilo kakvom vrstom agresije i okupacije. Iako imamo modernu, malu ali snažnu vojsku, vjerujem da postoji potreba za mladim ljudima koji će biti obučeni barem osnovnim znanjima. Vjerujem da samo tako možemo biti sigurni od bilo kakvih vanjskih ugroza - rekao je Đakić.

S njim se slaže i bivši načelnik GS-a OS Pavao Miljavac.     

Kad bi mladići prošli tu obuku, vidjeli bi što znači jedna organizacija, jedna sila. Svijet se mijenja i moramo biti spremni. To cijene i druge zemlje poput Austrije, Švicarske, a i Finska je uvela vojni rok. Podiže se vojni potencijal. Razmišlja se da se to ne zove klasični vojni rok nego obuka. Ako se to dobro organizira i ako se osmisli dobar program, može se puno naučiti, smatra Miljavac. Ističe da se mora razmisliti i o kriteriju prigovora savjesti kojim se opravdava nečije izbivanje s obuke.

- Treba razmisliti o kriterijima prigovora savjesti.

Može ga imati netko iz vjerskih razloga, zbog bolesti ili ako je u organizaciji koja proklamira pacifizam. Ali obrazloženje da netko ne može gledati pušku i zato ne ide u vojsku, to više ne može. Kad bi vidio o čemu se radi, možda bi netko zavolio i htio ići dalje - mišljenja je Miljavac dodajući da su nekoliko puta na Generalskom zboru razmatrali kretanje s vojnom obukom. Procjenjuje da bi na obuku pozvali između 22.000 i 26.000 mladića i pretpostavlja kako bi to stajalo između 300 i 400 milijuna kuna. No bivši ministar obrane Ante Kotromanović ne dijeli njegovo mišljenje. Naprotiv, uvjeren je da mjesec dana obuke ne može biti stručno osposobljavanje.

- Ovaj ‘light’ vojni rok od 28 dana... Zar će djeca brati cvijeće na Mosoru? MORH se vodi populistički, a ne prema realnom stanju na terenu. Oni koji prođu 28 dana tog roka ne mogu biti ozbiljan odgovor najavama naoružanju Srbije ili ozbiljnom terorističkom napadu. Bio sam vojnik mnogo godina. Vojnik može dobiti nekakvo temeljno znanje, ali za vojno stručno sposobnog vojnika, poput topnika ili tenkista, treba minimalno tri do četiri mjeseca - odlučan je Kotromanović. Upire prstom na predsjednicu Grabar Kitarović, koja je u svojoj kampanji prije dvije godine spomenula povratak obaveznog vojnog roka.

- Ono što se ja bojim jest da će na idućim predsjedničkim izborima doći kandidat za predsjednika i reći: ‘Da, moja agenda je da ćemo ukinuti vojni rok’ - smatra Kotromanović.

I Igor Tabak, vojni analitičar i kolumnist portala obris.org, uvođenje obaveznog služenja vojnog roka u svojoj kolumni naziva cirkusom i produljenim kampiranjem. l postavlja pitanje zašto se manjak u školovanju mladih prebija preko Ministarstva obrane.

- Nakon ukidanja gomile praktičnih školskih predmeta, poput domaćinstva, prve pomoći, obrane i zaštite, sad bi se manjak u školovanju mladih prebijao preko MORH-a, s tim da išta korisno dobiju djelatne snage OS RH ili pričuva, za koju takva mladež isto ne bi bila dovoljno uvježbana - smatra Tabak dodajući da uz trajanje vojnog roka od četiri tjedna, koje bi bilo nalik na malo dulje kampiranje, nema govora ni o kakvom ozbiljnom savladavanju vojničkih vještina.

- U opis poslova sudionika takvoga ‘kampiranja’ išlo bi da se sudionici trebaju upoznavati s oružjem, vježbati pucanje, svladati prvu pomoć, naučiti iskopati rov, ne bi li se time dopunilo obrazovanje generacija mladih koji ‘ne znaju ni kako zaleći na tlo u slučaju eksplozije, ni kako staviti masku na lice, ni kako pomoći drugome, ugroženome ili ozlijeđenome’ - piše Tabak na portalu obris.org.

Za bivšu ministricu okoliša i bivšu šeficu stranke ORaH, Mirelu Holy, logičnije je umjesto vojnog roka vraćanje civilne zaštite.

- Logičnije bi bilo uvođenje civilne zaštite i educiranje stanovništva. Jedini razlog koji možda stoji iza toga je želja da se opet troši vrlo mnogo novca na ovaj sustav koji omogućava velike provizije - rekla je.

Centar za mirovne studije traži od Ministarstva obrane da od te namjere odustane.

- Mladi i sami kažu da im trebaju radna mjesta i bolje bi bilo da taj novac koji bi utrošili u vojni rok ulože u radna mjesta ili u kurikularnu reformu - smatra Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.