Plenković: Konkretne životne teme stavljat ćemo u prvi plan

Premijer Andrej Plenković je ministre izvijestio o sjednici Europskog vijeća na Malti, kojoj je nazočio, a na kojoj se razgovaralo i o promijenjenom međunarodnom kontekstu nakon potvrde Brexita u britanskom parlamentu.

- Evo nekoliko napomena o par zanimljivih zbivanja od protekle sjednice. Neformalno europsko vijeće bilo je na Malti. Mnogi od vas su već bili na nizu sastanaka. Zanimljivo je što može jedan otok, moramo se malo ugledat na Maltu. Glavno pitanje je bilo pitanje migracija, srednja mediteranska ruta.

- Mora se pronaći jedna vrsta novog povezivanja, nove europske priče za cijeli kontinent i mislim da tu možemo dati kvalitetan doprinos - rekao je Plenković.

Premijer se svrnuo i na unutarnje teme u proteklom tjednu.

- Želim se zahvaliti zbog otvaranja dijela dionice ceste do Bedekovčine, vrijedan projekt povezivanja zagrebačkog prestena. Drago mi je da smo ovaj tjedan u poziciji predstaviti puno europskih projekata. Podravljam učinkovit rad ministarstva graditeljstva i regionalnog razvoja oko energetske obnove stambenih zgrada. Također, podizanje kvalitete hrvatskog zdravstvenog sustava, više sredstava za bolnice - rekao je premijer.

- Vidjeli smo i podatke koji su ponovno u statističkom pogledu jako dobri, u pogledu rasta BDP-a. Nastojat ćemo konkretne životne teme stavljati u prvi plan -  kaže Plenković. 

Milijardu i pol kuna za mjere zapošljavanja

Ministar Tomislav Ćorić govorio je o prvoj točki dnevnog reda koja se sastoji od tri dijela: Nacrta prijedloga zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU), Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona i Nacrta prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. 

Nezaposlena osoba koja je poslana na stručno osposobljavanja, primat će posebno uređeni iznos, a njena prava će se urediti zakonom, kao i za stalne sezonce, koji se ne smatraju nezaposlenima nakon isteka sezone. Izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja određuju da na stručno osposobljavanje može ići samo osobe mlađe od 30 godina.

Milijardu i pol kuna koštaju mjere koje bi se trebale početi provoditi već od ožujka ove godine, a odnosit će se na najugroženije skupine - mlade, dugotrajno nezaposlene i nezaposlene nižeg obrazovnog stupnja.

- To je jedna od glavnih zadaća vlade, ciljeva našeg programa. Mislim da ćemo se potruditi da te mjere i da tih milijardu i 500 milijuna kuna budu korisni i da budu zaposleni oni koji su dugo nezaposleni - rekao je Plenković.

'Nastavljamo socijalni dijalog'

Prijedlog smjernica za pregovore o sklapanju kolektivnih ugovora koji se primjenjuju na zaposlenike u državnoj službi i javnim službama predstavio je ministar Ćorić.

- Kao što smo rekli, nastavljamo socijalni dijalog -  rekao je Plenković.

Ćorić je rekao da smjernice odnose na postupanje središnjih tijela državne uprave. Dodao je kako se njima uređuju glavna načela kolektivnog pregovaranja i nositelji aktivnosti.

- Iz perspektive Vlade ovo bi trebao biti korak naprijed u vođenju kolektivnih pregovora. Kolektivnom pregovaranju želimo pristupiti na sustavan način -  rekao je Ćorić i dodao da će smjernice pridonijeti da se postupak vodi na bolji način.

Zahtjev za legalizaciju moći će se predati do sredine 2018.

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakonskih izmjena koje će ponovno omogućiti predaju zahtjeva za ozakonjenje nelegalnih građevina, i to do 30. lipnja 2018. godine, no nije riječ o novoj legalizaciji, jer se ovaj rok odnosi samo na osobe koje su pravo na predaju zahtjeva imali i 2012. godine.

Takav prijedlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, donosi se zbog velikog broja neriješenih slučajeva, a kako bi se izašlo u susret građanima da riješe taj problem.

 Resorni ministar Lovro Kuščević pojasnio je da se ponovno otvaranje roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje odnosi samo na građevine koje su na snimkama iz 2011. godine

 "Dakle, nema nove legalizacije, već se onima koji su i kod stupanja na snagu Zakona, u kolovozu 2012. imali to pravo, ali nisu uspjeli u roku predati zahtjev", istaknuo je Kuščević.

 Predložene su i promjene u Zakonu o prostornom uređenju, radi usklađivanja s EU direktivom 2014/89/EU o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, a njima se omogućava prostorno planiranje u zaštićenom ekološkom i ribolovnom pojasu (ZERP) i epikontinentalnom pojasu.

Izmjene na području tržišta plina

U saborsku proceduru upućen je i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, kojim se, po riječima ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića, donosi hitno uređivanje rokova oko zakupa kapaciteta skladišta plina.

Time se, ističe Dobrović, izbjegava opasnost poteškoća koje bi mogle doći u skladištenju i opskrbi plina kućanstava u slijedećoj sezoni grijanja.

Naime, pojasnio je, prema važećem zakonu od 1. travnja prestaju važiti sve odluke Vlade kojima se uređuju odnosi na tržištu plina te se stoga predlaže novi model regulacije tržišta plina na način da njegovo ministarstvo u suradnju s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (HERA) i Operatorom tržišta plina raspisuje i provodi natječaje za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina. Odluku o odabiru nakon provedenog javnog natječaja provest će Vlada, i to na određeno vremensko razdoblje.

"Jedna od obveza opskrbljivača na veleprodajnom tržištu bit će da odrede maksimalnu cijenu plina za kućanstva kako bi se građani zaštitili od prekomjernih cijena", naglasio je Dobrović.

Također, dodao je, ukida se o obveza proizvođača plina da cjelokupnu proizvedenu količinu plina prvenstveno ponude opskrbljivačima za područje Hrvatske. Time u potpunosti otvaramo domaće tržište plina, zaključio je Dobrović.  

'Skrb o zdravlju branitelja jedan od prioriteta ministarstva'

Prijedlog programa provođenja preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske u 2017. godini predstavio je ministar Tomo Medved.

- Skrb o zdravlju branitelja jedno je od prioritetnih područja rada ministarstva. Uzimajući u obzir da je lani umrlo u prosjeku 9 branitelja dnevno proveden je pilot projekt preventivnih sistematskih pregleda. Pregledana su 823 branitelja. Predlažemo nastaviti provoditi ovaj projekt na području cijele RH' -  rekao je Medved. '

- Radi se o hrvatskim braniteljima koji su u ratu sudjelovali s više od 1500 dana u brobenom sektoru - dodao je.

 Za decentralizirane funkcije lokalne uprave 2,19 milijardi kuna

Vlada je  donijela uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija, odnosno rashoda koje jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju uslijed financiranja školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva, a za što je u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano 2,19 milijardi kuna.

Riječ je o uslugama čije je financiranje posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseno na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno županije, gradove i općine, a financiraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Uz tu uredbu, donesene su i odluke o kriterijima i iznosima pomoći po pojedinim decentraliziranim funkcijama, pa je tako gotovo polovina ukupnog iznosa, odnosno 850,9 milijuna kuna namijenjeno za financiranje osnovnog školstva.

Za potrebe srednjih škola i učeničkih domova predviđen je iznos od gotovo 420 milijuna kuna, a za zdravstvene ustanove 373 milijuna kuna. Za financiranje rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva predviđeno je 95,16 milijuna kuna, za domove za starije i nemoćne osobe 153 milijuna kuna, a za javne vatrogasne postrojbe 302,8 milijuna kuna.

Vlada je donijela i odluku o preoblikovanju Agencije za opremu pod tlakom u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću, „Oprema pod tlakom“ d.o.o.

To bi društvo i dalje obavljalo djelatnost pregleda i ispitivanja opreme pod tlakom visoke razine opasnosti, no nakon preoblikovanja obavljalo bi ih kao profitno trgovačko društvo, koje bi se financiralo vlastitim prihodima i time bi se rasteretio državni proračun za oko 5 milijuna kuna, koliko sada iznose rashodi te agencije.

Na zatvorenom dijelu sjednice ministri će raspravljati o odgovorima Republike Hrvatske na nekoliko pismena Europske komisije, među kojima su i obrazloženo mišljenje u vezi s duhanskim i srodnim proizvodima, potom o trošarinama na alkohol i alkoholna pića te u vezi s privatizacijom.

Zaključen natječaj za leasing 603 vozila otvoren još 2015. 

Vlada je dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna za razdoblje od 2017. do 2022. godine za najam 603 vozila za državna tijela putem operativnog leasinga u ukupnom iznosu nešto većem od 60 milijuna kuna.

Riječ je o davanju suglasnosti na teret državnog proračuna za nabavu vozila za koja je natječaj raspisan još u ljeto 2015. godine, u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

Najviše će vozila dobiti MUP, a ministar unutarnjih poslova Vlaho Oepić ističe kako je riječ o zanavljanju voznoga parka potrebno kako bi se omogućio očuvanje radnog procesa.

Navodi kako je natječaj tek sada zaključen "iz poznatih razloga - pala je Vlada i našli smo se u 'cajtnotu'".

Napominje kako bi, kada ne bi došlo do ovog zanavljanja vozila, primjerice PU Primorsko-goranska u svibnju, odnosno 1125 policijskih službenika, ostala samo sa 13 osobnih policijskih vozila za obavljanje svih poslova temeljne, prometne i interventne policije.

"Mislim da ovaj podatak govori koliko je nužno ući u ovo, naglašavam, zanavljanje, a ne nabavu novih vozila", istaknuo je.

Vozila će dobiti većina ministarstava, a po količini, slijede Ministarstvo financija  s 86 vozila, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku s 40 vozila, Ministarstvo pravosuđa s 38 te MORH s 15 vozila.