Pobuna: 'Znamo dati infuziju, a ne smijemo upisati medicinu'

Učenici srednjih medicinskih škola već mjesec dana potpisuju peticiju kojom traže iste uvjete za upis na fakultet koje imaju učenici gimnazija. Skupili su ih oko 7000. Peticijom traže da im se osigura pravo na obrazovanje pod jednakim uvjetima kao i njihovim vršnjacima.

Zbog usklađivanja sa zakonima EU, školovanje u medicinskim školama je s četiri produljeno na pet godina. Zbog toga učenici i državnu maturu polažu tek nakon pete godine, a prilikom upisa na fakultete boduju im samo općeobrazovne predmete.

Svojim pismom Emila Čvrljević, učenica 5. razreda Medicinske škole “Ante Kuzmanića” u Zadru, najbolje je upozorila na nelogičnosti koje sustav pod hitno mora riješiti.

- Prije pet godina upisana je prva generacija medicinskih sestara/tehničara koji pohađaju nastavu po novom strukovnom kurikulumu kojim je propisano obrazovanje za medicinske sestre/tehničare u Hrvatskoj na srednjoškolskoj razini. Prve dvije godine učenici obrađuju sadržaje opće obrazovnih predmeta, dok se ostale tri godine obrađuju isključivo stručni predmeti i iz istih se odrađuju vježbe u fondu od 2792 sata. Usporedbe radi, student sestrinstva koji nije došao iz medicinske škole odradi samo 1320 sati vježbi. Državna matura je skup ispita koji učenicima srednjih škola u Hrvatskoj služi kao mjerilo prilikom upisa na studij, dok je gimnazijalcima to ujedno i potvrda o završenom srednjoškolskom obrazovanju. Po Ustavu obrazovanje u Hrvatskoj je svakome dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Učenicima polaznicima strukovnih srednjih škola, smjer medicinska sestra/tehničar nije osigurano to, Ustavom propisano pravo - tvrdi Emila. Podsjeća da se prilikom upisa na viša i visoka učilišta medicinskog usmjerenja boduju se samo općeobrazovni predmeti, te da su zbog neravnopravnog položaja prilikom pisanja državne mature s ostalim maturantima, učenici srednjih medicinskih škola i njihovi roditelji potpisivali su peticiju.

- S druge strane, učenici smjera medicinska sestra/tehničar po svojem kurikulumu slušaju značajan fond sati nastave i vježbi iz predmeta Zdravstvena njega, dok gimnazijalci i ostali učenici srednjih škola u našoj zemlji takvu nastavu i vježbe uopće nemaju. Kako su upravo takva nastava i vježbe temelj za visoko i više obrazovanje medicinskog usmjerenja, smatramo da bi, prilikom konkuriranja za upise na viša i visoka učilišta medicinskog usmjerenja, trebalo bodovati i uspjeh iz Zdravstvene njege učenicima polaznicima smjera medicinska sestra/tehničar - piše mlada medicinarka.

Prema njenima riječima tako bi se učenicima omogućilo konkuriranje na spomenutim učilištima pod jednakim ili barem pravednijim uvjetima nego što je to za sada slučaj. Također bi ime se omogućila vertikalna pokretljivost u obrazovanju što je i jedan od ciljeva odgoja i obrazovanja u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj.

- Zar nije logično da bi se učeniku ili učenici, u čije obrazovanje država ulaže pet godina, trebalo omogućiti da to znanje i sposobnosti dodatno unaprijede i na visokom ili višem učilištu? Zašto se odbacuju 2792 sata vježbi zbog boljeg uspjeha iz općeobrazovnih predmeta - pita se Emila. Navodi kao je kontaktirala i Sveučilište u Zadru. Dobila je ovaj odgovor: ‘Poštovani, u nedostatku vrednovanja predmeta zdravstvene njege (što smo provjerili kod postavljanja uvjeta) naše učilište-Sveučilište u Zadru odlučilo se da učenicima koji su završili bilo koju medicinsku školu u RH, a imaju prosjek ocjena svih razreda veći od 4,2, dodijeli 50 dodatnih bodova’.

- To još jednom stavlja učenike medicinske škole koji žele upisati studij sestrinstva u Zadru u nepovoljan položaj jer još jednom uvjeti nisu jednaki za sve. Zar učenik kojem je prosjek ocjena 4,0 nema pravo na 50 dodatnih bodova, a jednako je odrađivao vježbe i pohađao nastavu kao i onaj učenik kojem je prosjek 4,2. Većina učenika medicinske škole su ovu školu upisali s odličnim ocjenama u osnovnoj školi, no zbog preopterećenosti te ocjene nisu mogli zadržati. Jedina Sveučilišta koja su prepoznala vrijednost i stručnost učenika polaznika srednjih medicinskih škola su ono u Rijeci i Osijeku. Navedena Sveučilišta su u svoje kriterije za upis uvrstili predmete zdravstvene njege, i to s 20 posto - piše učenica i dodaje kako je ministar obrazovanja Vedran Mornar prije nekoliko dana izjavio kako nije siguran da je petogodišnji model najbolji.

- Kako da nastavimo pohađati medicinsku školu te budemo sigurni u sebe i nastavak školovanja kad čujemo ovako obeshrabrujuće izjave? Učenici medicinskih škola diljem Hrvatske osjećaju se nesigurno i strahuju da neće biti u mogućnosti nastaviti svoje školovanje u struci koju vole i za koju su se odlučili sa svojih nepunih 15 godina - upozorila je na probleme svojih kolega.

Emila je s pravom nezadovoljna jer, kako kaže, učenici su tijekom školovanja postavljali brojna pitanja no pravi odgovor nikad nisu dobili onda kad je trebalo.

- Dok se situacija ne riješi, učenicima preostaje jedino pohađati pripreme iz hrvatskog jezika, matematike i engleskog koje stoje nekoliko tisuća kuna, i uz to odlaziti na vježbe u bolnicu od 7 do 12 sati ujutro, a u popodnevnoj smjeni pohađati redovnu nastavu - napisala je učenica Emila Čvrljević.

Zbog tog problema učenici medicinskih škola u Puli i Slavonskom Brodu već organizirali štrajk i prosvjed tražeći da im se uvjeti izjednače s ostalim učenicima.