Obavijesti

News

Komentari 123

Početak kraja? 7 problema koji bi mogli dovesti do raspada EU

Početak kraja? 7 problema koji bi mogli dovesti do raspada EU
1

Europa je suočena s mnoštvom problema, uključujući grčku dužničku krizu i do sad neviđene mjere monetarne politike. Idućih 7 prijetnji nije navedeno prema stupnju važnosti...

VIDEO

Najnoviji izvještaj Economist Intelligence Unita (EIU) pod zazivom “Europe stretched to the limit” (Europa na granici pucanja), opisuje sedam problema koji ugrožavaju ekonomsku i političku stabilnost Europe i koji bi mogli dovesti do raspada EU. 

1. Ostanak Velike Britanije u EU

Bude li Velika Britanija glasala za napuštanje Unije, to će pokrenuti ekonomska i politička previranja, pretežno kratkoročna. Očekuje se devalvacija valute i prije referenduma. Glasanje za Brexit bi izazvalo novi pad, potaknut I mogućim troškovima povezanih s napuštanjem EU.

Što bi takva odluka značila za EU? Nije isključeno da bi odlazak Velike Britanije iz EU moglo izazvati krizu političke legitimnosti EU i podršku euroskeptičnim strankama unutar zemalja članica.

2. Grčka dužnička kriza

Grčka je pristala poduzeti daljnje korake kako bi pokazala da radi na obnovi ekonomije i time si osigurala nova sredstva. Međutim, pitanje je može li (bilo koja) grčka vlada provesti mjere koje su neophodne za treći paket mjera pomoći. Grexit (grčki izlazak iz eurozone) bi značio veliki politički neuspjeh bloka, s mogućim destabilizirajućim posljedicama.

REUTERS

3. Monetarna politika

Eurozona zapela je u predugom razdoblju niske inflacije koja je stvorila minimalni gospodarski napredak. Opcija koja je sada na stolu za razmatranje je takozvani ′helikopterski novac′. Riječ je o tome da se, prema nobelovcu Miltonu Fridmanu, deflacija (pad cijena) koja izaziva recesiju i pad kreditne aktivnosti, uz prateći rast nezaposlenosti, mora zaustaviti pa makar i 'bacanjem novca narodu iz helikoptera'. No, ni posljednja akcija Maria Draghija upumpavanja velikog izmišljenog novca u europski bankarski sustav nije pokrenula očekivanu privredu eurozone.

4. Pad produktivnosti

Produktivnost rada u EU usporena je još od globalne financijske krize i mala je vjerojatnost da će pet najvećih ekonomija EU povratiti stopu produktivnosti koja je bila prije krize. Produktivnost u Španjolskoj i Italiji stagnira od 2014., a blagi oporavak očekuje se u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji u periodu od 2016. do 2020.

5. Napeti odnosi EU i Rusije

Širenje zapadnog utjecaja na post-sovjetskom prostoru Rusija doživljava kao moguću prijetnju. To su teškoće na koje je EU slabo pripremljena, posebno zbog neslaganja unutar EU kada je riječ o težini tih problema. Konsenzus o uvođenju ekonomskih sankcija postignut je tek nakon obaranja putničkog aviona iznad istočne Ukrajine. Nakon toga određeni lideri EU počeli su javno pozivati na ublažavanje sankcija.

File photo of Russian President Vladimir Putin meeting with German Chancellor Angela Merkel at the Kremlin in Moscow

6. Problemi s kojima su suočene europske demokracije

Politički stranački sustav koji je dosad funkcionirao, slomljen je. Vrijeme masovnih stranaka i masovnih demokracija je prošlo. To dovodi do novih problema za one koji žele oformiti vlade. Rezultat je produljenje perioda političke podijeljenosti te nestabilnosti vlade.

7. Migracijska kriza

Europu je zahvatila najgora migracijska kriza od Drugog svjetskog rata. Više od milijun izbjeglica i migranata došlo je na europski kontinent, a članice EU pokušavaju riješiti problem s migrantima na najbolji mogući način. Sporazum EU-Turska kupio je malo prostora za disanje, ali se suočava s izvanrednim političkim, pravnim i praktičnim problemima. No, ako to propadne, EU je opet u problemima.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 123
VIDEO

Grlić Radman neće biti ministar vanjskih poslova?! Doznajemo tko bi ga trebao naslijediti
IZBORI 2024.

Grlić Radman neće biti ministar vanjskih poslova?! Doznajemo tko bi ga trebao naslijediti

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića u okviru Ustavom predviđenog postupka za davanje mandata za sastavljanje Vlade Republike Hrvatske

Glavne sestre KBC-ova o situaciji u bolnicama i plaćama: 'Ima nas premalo, ali odlučile smo ostati'
INTERVJU ZA 24SATA

Glavne sestre KBC-ova o situaciji u bolnicama i plaćama: 'Ima nas premalo, ali odlučile smo ostati'

Plus+ Ne znam jesu li ljudi svjesni u kakvoj smo situaciji sad, a u kakvoj ćemo tek biti za 10 godina. U medicinske škole se upisuje premali broj učenika - otkriva nam glavna sestra KBC-a Split.
Plenković došao sa 78 potpisa! Milić na pitanje jesu li dobili mandat kratko rekao: 'Jesmo'
POGLEDAJTE VIDEO

Plenković došao sa 78 potpisa! Milić na pitanje jesu li dobili mandat kratko rekao: 'Jesmo'

Nakon što se sastao s Milanovićem, predsjednik mu je kratko rekao: 'Evo, radi klima'. Predaja potpisa trajala je svega 15-ak minuta, a glasnogovornik Milić je na pitanje 'Jeste li dobili mandate' kratko odgovorio 'Jesmo'.