Rusi prodaju dionice tvrtki Agrokora, a prvi je Mercator

Amerikanci pomažu, a Rusi se ljute i blokiraju. Takvu interpretaciju može dobiti površni promatrač velikog rata koji traje u Agrokoru između američkog i ruskog kapitala. U biti se radi samo o financijskoj igri s neizvjesnim završetkom za domaće gospodarstvo.

Ruske Sberbank i VTB banka su s 1,4 milijardi eura omogućile zadnje dvije godine držanje glave iznad vode, ali sad su se odlučile na drugačiju taktiku.

Sberbank je jučer trebao odlučiti hoće li sudjelovati u daljnjem kreditiranju koncerna koji sad vodi Vladin povjerenik Ante Ramljak, a do zaključenja broja takva informacija nije stigla. Dapače, odlučili su da će prodati 18,5 posto dionica Mercatora koje su zaplijenili od Ivice Todorića ovaj tjedan.

- Minimalna cijena na aukciji bit će 40,5 milijuna eura. Prodajom ćemo smanjiti Agrokorov dug prema nama – priopćili su iz ruske banke.

Je li Todorić još nešto založio što će Sberbank plijeniti? Navodno i dvorac, a ako mu Rusi uzmu i dom, od spasitelja će ga baciti na prosjački štap. Sberbank je klasična banka, samo što joj je vlasnik država i služi za širenje njihova interesa. 

S druge strane je američki fond Knighead Capital Managment s drugačijom politikom. Vulture, grabežljivi, strvinarski ili lešinarski fondovi imaju jednostavnu logiku: samo loša država ili kompanija dobra je prilika za zaradu.

- Smatramo da je Agrokor fantastična kompanija koja će najviše vrijednosti zadržati ako se održe na okupu njezine ključne sastavnice - rekao je prošlog tjedna Večernjem listu Thomas Wagner, jedan od čelnih ljudi hedge fonda, koji je Agrokoru posudio novac. 

Logika Wagnerova komplimenta je jasna: ako se Agrokor restrukturira i počne vraćati novac, mi ćemo sjajno zaraditi. Taj “lešinarski fond” je, naime, kupio obveznice Agrokora za 30-40 posto cijene. Ako se Agrokor oporavi, vratit će im puni iznos, a ako ne uspije, oni će se već naplatiti na neke druge načine. Fondovi imaju novca i strpljenja.

Rusi nisu zadovoljni, tužbu su već napisali

Vjerujemo da će Vladin povjerenik vratiti kompaniju na pravi put kako bi ponovno ojačao njezin položaj na tržištu, povećala se profitabilnost, a s vremenom i doseg njezinih najboljih brendova, istaknuo je u razgovoru za Večernji list Thomas Wagner, čelnik američkog fonda.

No naše je iskustvo zabrinjavajuće, ako ne i zastrašujuće. U Hrvatskoj je samo jedna veća tvrtka, Pevec, uspješno restrukturirana. Nikad ni jedan sustav veličine Agrokora nije bio restrukturiran, osobito ne sudjelovanjem tako malog broja ljudi. U slučaju hrvatskog koncerna, upravo je Vlada ta koja upravlja Agrokorom temeljem specijalnog zakona ‘lex Agrokor’, koji je - prema mišljenju autoritativnih domaćih kritičara - neustavan, inkonzistentan i pun rupa. 

Jedna od ključnih zamjerki je što u tom zakonu nema roll-up modela kreditiranja, prema kojemu sa svakim novim kreditom koji dajete posrnuloj kompaniji ostvarujete pravo prvenstva naplate za stare kredite. To znači da će američki fond za svakih sadašnjih sto milijuna eura kredita dobiti pravo na povrat sto milijuna od prije, koje su kupili po 20 ili 30 milijuna. Fantastična prilika uz mali rizik i malu pozajmicu.

U međuvremenu će Rusi, koji su Agrokoru posudili 1,4 milijarde eura, čekati u nekom od zadnjih naplatnih redova i škrgutati zubima na prijevaru. Oni su očito stavljeni u neravnopravan položaj, pa je sigurno da će tužiti državu, baš kao što je bilo sigurno da će i početi plijeniti imovinu. Hrvatska vlada očito je, između Rusa i Amerikanaca, procijenila kako su investitori sa zapada bolja prilika. Sberbank je, doznajemo, već napisao tužbe.

U međuvremenu, u Zagrebu su se, u krugovima insajdera, počele plesti zanimljive priče. Jedna od njih je da je “lex Agrokor” osmišljen zato da se najbolji komadi nacionalne ekonomije, koja je već dugo na “spirali smrti”, daju u ruke novih, malih Todorića. To je repriza privatizacije i pretvorbe.

Ako Agrokor ne vrati novac, fondovi će tužiti državu..

Ako Agrokor ne vrati novac, fondovi će tužiti i čekati. Tužit će državu. Nakon pet ili deset godina sudovanja dobit će puni iznos novca, a možda i kamate te - puna šaka brade. Kao što smo opširno pisali u novom broju tjednika Express, koji je danas na kioscima, hedge fondovi specijalizirani za riskantna ulaganja u posljednje vrijeme imaju sve manje prilika jer se biznis razgranao.

Zato su im omiljene mete Portoriko, Grčka, Argentina, Agrokor te slične države i kompanije u nevoljama. Pozajmljivanje u Portoriku nije slučajno - to je strategija ulaganja. 

Michael Novogratz, bivši menadžer Fortress Investment Groupa, koja djeluje u Portoriku, Grčkoj i Argentini, kaže da su te zemlje “tako loše da su dobre”. Cijena koja se plaća za vraćanje duga fondovima je utoliko strašnija ukoliko je zemlja manje moćna.

Primjerice, da bi vratio dug, Portoriko je odgodio povrat poreza i plaćanja dobavljačima, smanjio zdravstvenu zaštitu i usluge javnog prijevoza, otpustio 30.000 radnika u javnom sektoru, zatvorio 100 škola i povećao porez na promet za više od 50 posto. Wagner misli suprotno. Tvrdi da je njegov fond pomogao Portoriku, a pomaže i Grčkoj te Argentini.

- U Portoriku smo uložili u dug PREPA-e, tamošnje električne kompanije. Proveli smo restrukturiranje njihova duga, srezali opterećenje, smanjili kamate, produljili rokove dospijeća i period odgađanja plaćanja. Sve je to pomoglo stanovnicima Portorika - tvrdi Wagner. Možemo samo zamisliti kako će se Hrvati radovati ovoj vrsti pomoći koja će, čini se, doći i u Hrvatske autoceste, i u HEP, i u javne sustave - ali o tom potom.