'Zbog otkaza u Konzumu tražit ćemo ostavku ministrice Dalić'

Zastupnici su sjednicu Sabora u srijedu započeli stankom koju je zatražio niz Klubova. SDP ju je zatražio zbog politike lijekova u Hrvatskoj, HDS/HSLS/HDSSB zbog imuniteta u Saboru, Most kako bi progovorio o devastaciji Plitvičkih jezera, Promijenimo Hrvatsku zbog odnosa sa Slovenijom te HDZ na temu Međunarodnog dana ALS-a. 

Ljubica Lukačić u ime Kluba HDZ-a željela upoznati javnost sa bolešću Amiotrofičnom lateralnom sklerozom, skraćeno ALS, čiji Međunarodni dan se obilježava upravo danas, na prvi dan ljeta, 21. lipnja. 

- Oboljeli od te bolesti imaju brzi, progresivni proces koji zahvaća motorni korteks, moždano deblo, motorne neurone kralježnične moždine. Rani simptomi bolesti očituju se kao slabost u mišićima, grčenje ili trzanje u rukama i nogama, javljaju se problemi s podizanjem stopala, a u nogama i rukama može se osjećati neprestana slabost. Oboljela osoba može početi nerazgovijetno govoriti, otežano gutati te osjećati grčeve u rukama, ramenima i jeziku. Kako bolest napreduje, simptomi se pogoršavaju, oboljeli gube sposobnost hodanja, gutanja, govorenja a na kraju i disanja zbog čega je u terminalnoj fazi bolesti neophodna stalna, umjetna respiracijska pomoć. Posljednja faza bolesti karakterizira potpunu paralizu, ali mozak oboljelog i dalje normalno funkcionira. Bolest je neizlječiva, a 90 posto oboljelih umire unutar šest godina od postavljanja dijagnoze - obrazložila je Lukačić. 

Podsjetila je i kako je prije nekoliko pokrenuta kampanja podizanja svijesti o ALS-u polijevanjem hladnom vodom. 

- Kampanja se provodi kako bismo zajedno sa cijelim svijetom zahvalili onima koji čine napore za unapređenje kvalitete življenja za oboljele od ALS-a. Ove godine na svim se jezicima nazdravlja sa riječi „živjeli“, koja je izraz dobre volje, prijateljstva, s vizijom svijeta bez ALS-a i neuromuskularnih bolesti - rekla je Lukačić. 

'Idilična slika  o Plitvičkim jezerima nema veze sa stvarnošću'

Slaven Dobrović u ime Kluba Mosta želio je ukazati na prekomjernu izgradnju i devastaciju u NP Plitvička jezera. 
 
- 2005. je tadašnja ministrica građevinske dozvole preselila na lokalnu razinu, a 2013. je druga ministrica zadala izgleda smrtonosni udarac u zaštićenim područjima, javna ustanova više nije stranka u postupku izdavanja. Očito je prostorni plan smatran dovoljno dobrom podlogom za izdavanje. Posljedica je da nema nikakve kontrole nad dozvolama - rekao je Dobrović. 

Pokazao je i fotografiju na kojoj se vidi dizalica nad okolnom šumom i pozvao sve nadležne da poduzmu hitne korake. 

- Idilična slika koja se u medijima prikazuje o Plitvičkim jezerima nema veze sa stvarnošću - poručio je Dobrović.
Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku za govornicom je govorio o odnosu su Slovenijom pa pitao kakva je strategija hrvatske vanjske politike prema toj susjednoj zemlji.

- Ja smatram da je nemamo. Jednu vodi premijer, jednu predsjednica, jednu ministarstvo vanjskih poslova. Možda nam nije ni potrebna, možda treba slušati Bruxelles. Slovenija zna što hoće i aktivno rade na tome. Danima najavljuju da će biti priopćena odluka Arbitražnog suda o graničnom sporu s Hrvatskom. Postavlja se pitanje što mi hoćemo i kako ćemo riješiti probleme koje imamo sa Slovenijom? Hoće li gurati pod tepih i dalje-  pitao je Lovrinović naglasivši i kako je Slovenija najavila strože kontrole na granici što je zabrinjavajuće s obzirom da dolazi turistička sezona.
 
Zatražio je i plenarnu sjednicu Sabora na koju bi došla i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kako bi raspravili to pitanje. 

Varga o lijeku za bolesnu djecu u Klaićevoj

Siniša Varga u ime Kluba SDP-a ponovno je sa govornice želio ukazati na problem nedostatka lijeka i novaca za oboljelu djecu u Klaićevoj bolnici istaknuvši kako djeca nemaju vremena. 

- Povjerenstvo je osnovano od strane ministra zdravstva da bi se vidjelo da li je lijek učinkovit ili nije. Međutim, samo sažetak od Europske komisije, odnosno Europske agencije za lijekove ima preko 150 stranica, gdje su najveći stručnjaci zdravstva ocijenili i temeljem svoje analize utvrdili da lijek ima učinkovitost i opravdanost za kliničku primjenu na ljudskom tijelu. Prema tome, ja ne vidim ikakve potrebe za bilo kakvim povjerenstvom. Kada je EMA stavila to na svoju listu lijekova, automatizmom kao članicom EU, sam lijek je uvršten i na lijekove koje odobrava Hrvatska agencija za lijekove u RH. Sad je pitanje de facto kada i na koji način će dospjeti lijek na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je preduvjet da bude na listi posebno skupih lijekova zavoda. Tu moram napomenuti da se više puta govori da tu nema zastupnika itd. Međutim, samo povjerenstvo na temelju na primjer prijedloga jedan od stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora može pokrenuti postupak za uvrštavanje lijeka na listu - istaknuo je Varga predloživši i tri rješenja; kratkoročno, srednjeročno i dugoročno.

Umjesto Štromara došla Katica Prpić

Nakon stanki sjednicu su nastavili raspravom o konačnom prijedlogu Zakona o subvencioniranju stambenih kredita kojim se mladima želi pomoći u stjecanju prve nekretnine. U Sabor nije došao novi ministar graditeljstva Predrag Štromar, već je umjesto njega stigla državna tajnica Katica Prpić i obrazložila Zakon. 

Prema tom zakonskom prijedlogu, država će četiri godine plaćati pola rate kredita za kupnju prvog stana ili kuće, a ako osoba dobije ili usvoji dijete u tom razdoblju, za svako dijete rok će se produžiti za još dvije godine.
Ako osoba u obitelji ima nekog s invaliditetom većim od 50 posto, rok se produžava za još jednu godinu. Omogućava sekupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu ukupan iznos do kojega država sufinancira kredit ne premašuje 100.000 eura. Nekretnina može biti i skuplja, ali ostatak se neće subvencionirati. 

- Ovaj Zakon je, kako se čuje iz Vlade, perjanica demografske politike, onoga što Andrej Plenković želi ili radi, a ministra nemamo. Kakva je to poruka? Zanima me zbog čega danas ministar ovdje nije došao? Da li se boji jer je trgovac pa se boji kritika zastupnika? Već je prozvan kao najveći trgovac u povijesti hrvatske politike, ali je nedopustivo da zbog toga ne dolazi u Hrvatski sabor. Znači mi imamo Vladu koja izbjegava ovaj parlament. Nema Marića mjesecima već, sada neće biti ni Štromara - poručio je Maras. 

HDZ-ova Ljubica Lukačić pohvalila je namjeru produžavanja subvencioniranja kredita za još jednu godinu za osobe s invaliditetom, ali je predložila da se taj rok ipak produži na dvije godine.

SDP-ov Saša Đujić poručio je kako ovaj Zakon nije dio nikakve mjere demografske politike podsjetivši kako je ovaj Zakon uopće donesen. 

- Prilikom izglasavanja Zakona o poreznoj reformi, kada je ova Vlada uvela porez na prvu nekretninu, koji se do tada nije plaćao, onda je u toku ove rasprave, u toku noći, bombastično puštena najava uvođenja ovog zakona, kao država će plaćati pola kredita mladim obiteljima. Mi smo par dana nakon toga pitali premijera direktno i ministra Kuščevića, sada već bivšeg, da nam objasne tu mjeru, a on to tada nije znao. Tako da je ovaj Zakon pun nejednakosti, pun nelogičnosti i kao takav u biti oslikava najbolje politiku ove Vlade. A to je da kada bukne malo požara, onda uzmi čašu vode pa to polijevaj - rekao je Đujić dodavši kako će on Zakon podržati jer smatra da je i to barem mali korak pomoći mladim obiteljima. 

- Kojima ste u ovih šest mjeseci nanesli ogromnu štetu. Prvi puta poreznom reformom kada ste dizali plaće isključivo bogatima. Uveli ste porez na prvu nekretninu gdje su mlade obitelji morale početi plaćati između 20.000 i 30.000 kuna poreza. I dajte se više dogovorite što su mladi ljudi u Hrvatskoj. Jer kada imamo mjeru stručnog osposobljavanja, onda su vam to ljudi do 30 godina, a kada imamo stambene kredite onda su to ljudi do 45 godina - poručio je Đujić. 

HDZ-ov Branko Bačić istaknuo je kako je subvencioniranje kredita puno atraktivnija mjera od poticajne stanogradnje. 
- Koliko god hvalili tu mjeru, u 14 godina njene primjene, prodano je ili kupljeno oko 6000 stanova. Dakle, to je oko 400 stanova godišnje. I pri tome poticajna stanogradnja uključuje jako puno aktera, od banaka, agencije, lokalne samouprave i jasno korisnika kredita. Ova mjera je puno atraktivnija i bolja, a podatak koji govori zbog čega ona jest bolje je činjenica da je ovaj Zakon bio na snazi 2011. i 2012. godine. U tom projektu u tom modelu je prodano godišnje 1150 stanova, dakle trostruko više nego što ih je prodano prosječno godišnje u modelu POS-a. Tako da ja držim da je za državu jeftiniji ovaj model, za kupca povoljniji i ne predstavlja getoizaciju što predstavlja POS - istaknuo je Bačić. 

'Pa treba biti Usain Bolt da bi se dobilo subvenciju'

Mostov Tomislav Panenić pak smatra da će se ovom mjerom dodatno opustošiti siromašnija područja i dovesti do neravnomjernog regionalnog razvoja. 

- Mi činimo uslugu mladima, ali ne činimo uslugu zajednici u kojoj trenutno žive nego ćemo im samo olakšati da napuste i da imaju još jedan dodatan razlog da se mogu odseliti. To je ono što me najviše boli u svemu ovome jer znam da to nećemo moći spriječiti zato što nismo u ovome bili malo detaljniji i što nismo prioritet dali upravo na područjima koja želimo da se izgrađuju - rekao je Panenić. 

Mostov Tomislav Žagar i Goran Aleksić iz Snage ukazali su na nedostatak ove mjere. Smatraju da nije dobro da se kredit za 1500 subvencija koje država planira dodijeliti dodjelujuju onima koji se najbrže prijave.

- Nije to dobro, nije dobro da država zakonom raspisuje Olimpijadu ili nekako natjecanje. Tko će prije, nije to turnir - istaknuo je Žagar. 

Aleksić smatra da bi za kredite trebali biti određeni neki kriteriji.
- Pa treba biti Usain Bolt da bi se dobilo subvenciju - rekao je Aleksić. 

Branimir Bunjac poručio je kako će Živi zid podržati ovaj Zakon, ali navodi niz problema i nedostataka. 

- Građanima treba reći istinu o ovom Zakonu, građani moraju znati, a posebno te mlade obitelji u koje se tako rado zaklinjemo, da one u biti ne dobivaju ništa. One dobivaju ono što su dali, ali ne u cijelom iznosu nego u još manjem. Toliko o velikodušnosti Vlade. U analizi ovih članaka treba spomenuti, neki zvuče hajdemo reći dosta dobro npr. članak 13 da će se produžiti subvencioniranje za dvije godine, ali samo u slučaju ako obitelj ima dijete u roku te prve četiri godine kada je subvencija. Dakle ako obitelj bude imala dijete kasnije subvencije nema, zašto ne bi recimo obitelj ako je dobila dijete i nakon deset godina što koristi kredit opet ostvarila pravo na subvenciju? Praktički se šalje poruka čim uselite u stan, ako želite subvenciju kredita odmah morate imati dijete, onoliko koliko ste ih planirali i to u najhitnijem roku inače subvencije nema - istaknuo je Bunjac pa nastavio:
- U roku od mjesec dana od prestanka plaćanja otkazuje se kredit i banka mora vratiti sva sredstva subvencioniranja u državni proračun. Pazite koja je to brzina. Recimo vi ste dobili od države za subvencioniranje kredita 50.000 kuna i jedan mjesec niste platili, recimo gazda nije isplatio plaću na vrijeme, bili ste na bolovanju, izgubili ste posao ili bilo što. Automatski dolazi do raskida i vi ste dužni 50.000 kuna - poručio je Bunjac dodavši kako je kredit rizičan sam po sebi jer mu je minimalni rok 15 godina.
- Znači predviđeno je do 30 godina i netko tko uzima taj kredit postaje zadužen za cijeli život - poručio je. 

Poručio je i kako će država zaraditi na subvencioniranju više nego što će dati. 

- Lijepo piše da će država mladim obiteljima dati 17 milijuna kuna, a zaradit će 95. I što će im onda dati? U zaradi su banke i u zaradi je državni proračun - poručio je Bunjac. 

'Građanima treba reći istinu o ovom Zakonu'

Branimir Bunjac poručio je kako će Živi zid podržati ovaj Zakon, ali navodi niz problema i nedostataka. 

- Građanima treba reći istinu o ovom Zakonu, građani moraju znati, a posebno te mlade obitelji u koje se tako rado zaklinjemo, da one u biti ne dobivaju ništa. One dobivaju ono što su dali, ali ne u cijelom iznosu nego u još manjem. Toliko o velikodušnosti Vlade. U analizi ovih članaka treba spomenuti, neki zvuče hajdemo reći dosta dobro npr. članak 13 da će se produžiti subvencioniranje za dvije godine, ali samo u slučaju ako obitelj ima dijete u roku te prve četiri godine kada je subvencija. Dakle ako obitelj bude imala dijete kasnije subvencije nema, zašto ne bi recimo obitelj ako je dobila dijete i nakon deset godina što koristi kredit opet ostvarila pravo na subvenciju? Praktički se šalje poruka čim uselite u stan, ako želite subvenciju kredita odmah morate imati dijete, onoliko koliko ste ih planirali i to u najhitnijem roku inače subvencije nema - istaknuo je Bunjac pa nastavio:
- U roku od mjesec dana od prestanka plaćanja otkazuje se kredit i banka mora vratiti sva sredstva subvencioniranja u državni proračun. Pazite koja je to brzina. Recimo vi ste dobili od države za subvencioniranje kredita 50.000 kuna i jedan mjesec niste platili, recimo gazda nije isplatio plaću na vrijeme, bili ste na bolovanju, izgubili ste posao ili bilo što. Automatski dolazi do raskida i vi ste dužni 50.000 kuna - poručio je Bunjac dodavši kako je kredit rizičan sam po sebi jer mu je minimalni rok 15 godina.
- Znači predviđeno je do 30 godina i netko tko uzima taj kredit postaje zadužen za cijeli život - poručio je. 
Poručio je i kako će država zaraditi na subvencioniranju više nego što će dati. 

- Lijepo piše da će država mladim obiteljima dati 17 milijuna kuna, a zaradit će 95. I što će im onda dati? U zaradi su banke i u zaradi je državni proračun - poručio je Bunjac. 

Tijekom sjednice predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je zastupnicima kako će do ljetne stanke, 15. srpnja, intenzivno raditi kako bi odradili što više zakona sa opsežnog dnevnog reda.

- Idući tjedan nastavljamo već u utorak, a od utorka do petka radit ćemo i idućih tjedana.  Plan je da svaki dan odradimo po pet, šest točaka, a nekad ćemo, možda, raditi do 16 sati, drugi put do 22 sata - rekao je Jandroković.

'Zbog zatvaranja Konzuma tražit ćemo ostavku ministrice'

Tijekom rasprave o Zakonu o subvencioniraju stambenih kredita SDP-ov Gordan Maras zatražio je stanku zbog najave izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka  otpuštanja u Konzumu i zatvaranja 100 trgovina. Zbog toga je najavio da će Klub SDP-a zatražiti ostavku ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade Martine Dalić. 

- Vladin povjerenik u Agrokoru, što je nevjerojatno u trenutku kada dolazi sezona, najavio je da će otpustiti 3000 ljudi. Dva mjeseca nas Vlada uvjerava da otpuštanja neće biti. Znači lagali su nas svi redom. Potpredsjednica Dalić u svibnju je rekla " o otpuštanjima nećemo ni govoriti." Sada 3000 ljudi ostaje bez posla. Ministrica je javno i otvoreno lagala hrvatsku javnost. To je skandal - poručio je Maras.

Odmah mu je odgovorio HDZ-ov Branko Bačić.

- Sada se pokazuje da je dobro da smo donijeli Zakon jer upravo bi se tada dogodilo ono o čemu govori kolega Maras, o stečaju 70-ak tvrtki unutar Agrokora. Ne znam otkud mu broj od 3000 zaposlenih. Koliko sam ja upoznat, doći će do otpuštanja na način da se radnicima predloži premještaj na druge lokacije gdje će to biti moguće. Tvrtka će se pobrinuti za zbrinjavanje radnika iz neprofitabilnih centara - rekao je Bačić. 

Svi su za zakon o subvenciranju stambenih kredita

Konačan prijedlog Vladina zakona o subvencioniranju stambenih kredita u srijedu su u Hrvatskom saboru podržali i pozicija i opozicija, koja pritom tvrdi da su predložene mjere ograničenog dosega i da treba osmisliti i druge programe kako bi se mladima pomoglo u stjecanju prve nekretnine.

Prema tom zakonu, država bi četiri godine plaćala pola rate kredita, s tim da bi se rok za subvencioniranje produžio za godinu dana u slučaju da podnositelj zahtjeva u obitelji ima osobu s invaliditetom većim od 50 posto, a za dvije ako u tom razdoblju dobije ili usvoji dijete.

Zakonom se omogućava kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu država sufinancira kredit koji ne premašuje 100.000 eura. Za provedbu zakona u ovoj je godini osigurano 17, 5 milijuna kuna.

Oporba tvrdi da će zakon više koristiti bankama nego mladim obiteljima, te da će i državni proračun više zaraditi od ukinute porezne olakšice na kupnju prvog stana nego što će izdvojiti za subvencije.

Đujić: Država će biti u plusu

Država će nakon subvencije biti u plusu, tvrdi Saša Đujić (SDP) i iznosi svoju računicu po kojoj bi mladoj obitelji koja digne kredit od 100.000 eura na 30 godina mjesečna rata bila oko 3500 kuna s državnom subvencijom od 1700 kuna. Ali, ta obitelj kupi stan od 100.000 eura i odmah plati porez na nekretninu od 30.000 kuna, pa kad to podijelite na 12 mjeseci, to je 2500 kuna mjesečno, kaže Đujić.

Intencija je dobra, ali sredstva će biti nedostatna, kaže Tomislav Panenić (Most) koji također tvrdi da je država "zaradila", s obzirom da su smanjene stavke za razne oblike poticanja stanogradnje, pogotovo one namijenjene nerazvijenim područjima.

Stavku za iduću godinu smanjujete s 220 milijuna na 115 milijuna kuna, dakle za 65 milijuna, a kroz predloženi zakon vraćate 35 milijuna, izračunao je Panenić.

Goranu Aleksiću (SNAGA) smeta što nema nikakvih kriterija, pa bi se, kaže, moglo dogoditi da se krediti dobivaju po načelu "tko brži, njemu djevojka". Traži da se obvežu banke da kod ponude kredita moraju ponuditi i otplatu u ratama i anuitetima, a dužnik bi odlučio koji mu način otplate više odgovara.

Zaposleni na određeno bez subvencija 

Kriterije za dobivanje kredita trebalo bi proširiti nekim socijalnim komponentama, kako brzina kojom će netko reagirati na natječaj ne bi bila jedini uvjet, smatra i Mile Horvat (SDSS) koji upozorava da na subvencije neće moći računati zaposleni na određeno vrijeme, a takvih je danas puno. Kad će biti natječaj, pita i SDP-ov Gordan Maras.

U Hrvatskoj desetine tisuća mladih obitelji ima problema sa stambenim pitanjem, a nudi se subvencioniranje za njih nekoliko stotina najbržih, kaže Branimir Bunjac (ŽZ) problematizirajući tvrdnje da predloženi zakon ima prije svega demografski karakter.

Branko Bačić (HDZ) u obranu zakona kaže da on nije napisan da rješava, niti može riješiti sve demografske probleme. Ipak, na ovaj se način najbrže i najlakše omogućava mladom čovjeku da riješi stambeno pitanje uz nemali iznos državne potpore, ističe zastupnik i odbacuje tvrdnje o zaradi države.

Za trajanja zakona država će izdvojiti 160 milijuna kuna, ove godine 17,5 milijuna , iduće 35 milijuna, pa još 35 itd., kaže Bačić koji se ne slaže ni s tvrdnjama da zakon ne vodi računa o ravnomjernom razvoju države, da će mlade okrenuti gradovima. Obrnuto, zakon ide za tim da građanin kreće u gradnju nove nekretnine ili da kupi rabljenu od Korčule do Iloka, tvrdi Bačić.

SDP-ovu Marasu zasmetalo je što za rasprave o predloženom zakonu u sabornici nema novog resornog ministra HNS-ova Predraga Štromara. "Znači, trgovca Štromara nema", rekao je Maras pitajući se zašto nije došao, boji li se zastupničkih kritika "jer je trgovac".