Skupljom strujom dajemo čak 1,8 milijardi kuna privatnicima

Učinit ćemo sve da građani ne osjete poskupljenje, s HDZ-om razmatramo niži PDV na struju. Također i smanjenje ostalih naknada koje plaćaju potrošači. Za 24sata ministar gospodarstva Tomislav Panenić (Most) otkriva kako će pokušati kompenzirati poskupljenje struje od Nove godine. Naknada za obnovljive izvore koju plaćamo u svakom potrošenom kilovatsatu raste s 4,4 na 15 lipa s PDV-om. Kućanstvo koje prosječno troši oko 3000 kilovatsati svaki će mjesec morati izdvojti 37,5 kuna ili 26,5 kuna više po mjesečnom računu nego do Nove godine.

Rapidni rast i isplate poticaja

Zašto je uopće došlo do takvog povećanja? Koliko novca dajemo i kamo on odlazi? Rezultat je to očito pogrešne i megalomanske politike zbog koje sad HNS, HDZ i Most prebacuju odgovornost između sebe. Novac odlazi privatnim vlasnicima oko 1400 postrojenja na vjetar, sunce, vode, biomasu i ostale obnovljive izvore. Do 2013. godine građani su izdvajali oko 77 milijuna kuna godišnje za te obnvovljive izvore. Onda je naknada prvi put povećana i dali smo kroz račune pola milijarde kuna vlasnicima postrojenja.

Lažna obećanja oko struje

Kad je ta naknada prvi put povćena, tadašnji ministar Ivan Vrdoljak rekao je da je to zadnje povišenje naknade do 2020. godine. Ali nije. S novim poskupljenjem će se čak 1,8 milijardi kuna iz džepova građana preliti u privatne džepove. Od sljedeće godine distributeri poput HEP-a će od investitora u obnovljive izvore kupovati struju po tržišnim cijenama. Ali razliku do povlaštene cijene pokrivaju građani.

Panenić krivi prošle vlade, prije svega bivšeg ministra Ivana Vrdoljaka.

- Privatnim investitorima su osigurani lukrativni poslovi na trošak građana - kaže Panenić.

Privatni investitori inače imaju povlaštenu, višu cijenu, po kojoj prodaju struju i ugovore koji im jamče plaćanje od države. Država novac uzima iz džepova građana. Panenić kaže da je, mimo savjeta struke, prošla vlada podingula kvote za vjetroelektrane koje gutaju najveći dio tog novca.

Čudne prijave i cijene

Nadalje, kad su 2013. godine smanjili cijene za vjetroelektrane, omogućili su da se investitori još prijave nekoliko mjeseci po starim, višim cijenama. U svemu sumnja na pogodovanje.
Ivan Vrdoljak zasad je odlučio šutjeti na optužbe, ali njegovi suradnici su jasni: kriv je HDZ.
- Nas su dočekali ugovori s investitorima u vjetroelektrane. Pokušali smo ih nerealizirati, ali tad bi nam prijetile tužbe. Sve su to stari ugovori s visokim cijenama - kaže jedan Vrdoljakov suradnik iz Ministarstva gospodarstva. I on se slaže da nije trebalo toliko ulagati u vjetar, ali da su morali jer je HDZ potpisao ugovore. Ceh ove trakavice sad plaćaju građani.

Kvote za EU već smo ispunili

Hrvatska je već prebacila potrebnih 20 posto energije iz obnovljivih izvora. Plaćamo stare ugovore.

Pogrešna politika

Poticane su vjetroelektrane, čiji su dijelovi iz uvoza i koje ne zapošljavaju, umjesto više solara, biomase i sl.

Još 116 postrojenja

Sljedeće godine otvara se još 116 postrojenja za obnovljive izvore, uz 1268 sadašnjih. I tu će se napokon stati.

Loše povećanje kapaciteta

Lani je Vlada gotovo udvostručila kvote za elektrane. HNS se vadi da su to loši ugovori HDZ-a.

Vjetroelektrane najviše plaćamo

Za proizvođače struje iz vjetra lani smo dali 608 mil. kuna, najviše od svih. I taj novac samo raste.