Novi broj tjednika Express otkriva zastrašujuće razmjere socijalne nejednakosti u Hrvatskoj. Ektremno bogati su sve bogatiji i ima ih sve više, ali jednako tako povećava se i broj gladnih
NESTALA SREDNJA KLASA
Šokantni podaci: U Hrvatskoj 30 ljudi ima plaću 500.000 kn!
Tridesetak ljudi imalo je 2015. godine svaki mjesec bruto plaću 500.000 kuna i više. Ima ih koji kažu da su znali, da nisu iznenađeni. Jesu li oni također znali da je u prijašnjim godinama samo nekoliko plaća bilo te visine? Čak i 2008. godine, prije krize, kad su plaće bile najviše, u veljači i lipnju samo je jedan čovjek imao 500.000 kuna i više. Broj enormno visokih plaća u Hrvatskoj raste posljednjih dvije, tri godine.
Uz tridesetak onih koji su imali više od pola milijuna, mjesečnu bruto plaću između 400 i 500 tisuća kuna primalo je 2015. još petnaestak ljudi, od 300.000 do 400.000 kuna imalo je još njih 35, a više od 200.000 (do 300.000) imalo je 90 ljudi. A od 100.000 do 200.000 kuna, što su isto “lijepa primanja”, imalo je gotovo 500 ljudi (491). Bruto plaću veću od 100.000 kuna imalo je 2015. godine, dakle, oko 670 ljudi. To je samo pola od 0,1 posto (jedan promil) najviših hrvatskih plaća.
Plaća Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke, koji je u televizijskom intervjuu izjavio da mjesečno prima oko 35 tisuća kuna, ne ulazi u 0,1 posto najviših hrvatskih plaća. A isto mu “nije loše”. Ni političarima nije loše, a oni nisu u kategoriji najviših plaća. Prema podacima koje je prijavila ministrica Martina Dalić, njezin suprug Niko Dalić, član uprave Ine, uvrstio se svojom plaćom među 0,1 posto onih s najvišom bruto plaćom. Godina 2016. nije još obrađena, no s obzirom na kretanja prošlih godina očekuje se rast broja izuzetno visokih plaća.
Spomenuti podaci su iz JOPPD obrasca, jedinstvenog obračuna poreza, prireza i doprinosa, koji je zajednički projekt Porezne uprave i Regosa. Uvid u anonimne podatke o plaćama može se dobiti preko Državnog zavoda za statistiku radi znanstvenog istraživanja. Ovo su, dakle, informacije iz znanstvenog istraživanja o nejednakosti plaća koje je pokrenuo Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a provode ga profesor Ivo Bićanić, vodeći stručnjak za pitanja nejednakosti u Hrvatskoj, zatim Matija Kroflin, koji u Nezavisnom sindikatu znanosti radi kao ekonomist, te autor ovoga teksta.
Prije krize najveće bruto plaće bile su koncentrirane u razredu između 200.000 i 300.000 kuna. Takve je plaće tada imalo oko 250 ljudi. Kad je izbila kriza, polovicom 2009. godine taj broj se jako smanjio, a nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju enormno visoke bruto plaće počele su se vraćati u statistiku, ali u više razrede, više od 300.000, pa 400.000, ali i više od 500.000 kuna.
Sigurno je svoj doprinos dao i oporavak gospodarstva, ali logična je pretpostavka da u najvišim razredima ima mnogo inozemnih menadžera na čelu hrvatskih banaka i tvrtki. Oni postavljaju mjere i za plaće domaćih menadžera koji prije krize nisu imali primanja na razini današnjih najviših.
>>> Više o ovoj temi čitajte u tjedniku Express koji je od petka na svim kioscima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
