Svi žele na Filozofski fakultet, u zdravstvo te na ekonomiju

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Konačna objava rezultata ljetnog roka državne mature bit će 17. srpnja - barem tako stoji u planovima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Nakon toga znat će se i točni troškovi provođenja ovogodišnje provjere znanja za 40.000 maturanata koja je već i sada rekorder prema skandalima. A upravo zbog njih državna matura će biti i skuplja od prijašnjih godina.

Podsjetimo, najprije su ukradeni eseji iz hrvatskog u Puli i matura je odgođena za jedan dan.

U novom terminu profesorica u Splitu podijelila je pogrešne ispite, a pitanja za esej iz engleskog također su procurila noć prije ispita. Taj 17. srpnja ujedno je i rok do kojeg maturanti mogu mijenjati svoj popis prioritetnih fakulteta koje žele studirati. Prema ukupnom broju prijava kandidata na razini cijele države, najviše njih trenutačno bira Filozofski fakultet, na drugom mjestu je Zdravstveno sveučilište, a potom Ekonomski fakultet u Zagrebu. No prijave se mijenjaju iz dana u dan. Primjerice, prije nekoliko tjedana prva mjesta držali su poslovna ekonomija, fizioterapija, elektronika i računarstvo. Iako je većina profesora za institut državne mature, mnogi objašnjavaju kako se mora bolje provoditi.

- Unatoč ovim propustima i dalje smatram da je državna matura najbolji dio obrazovnog sustava. Naravno, moglo bi biti malo manje pogrešaka u sustavu - komentirao je Dalibor Perković iz Udruge Nastavnici organizirano.

- Pogreške se događaju i događat će se, vjerojatno, dok netko ne shvati da se kuće grade od temelja - rekla je profesorica hrvatskog Tamara Šoić koja opominje sustav koji štedi na onome na čemu se u cijelom zdravo razumskom svijetu posljednje štedi. Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras istaknuo je da smisao državne mature nisu ponajprije upisi na fakultet nego je trebala poslužiti ujednačavanju srednjoškolskog obrazovanja. On smatra da srednjoškolcima nedostaje znanja iz hrvatskog jezika, matematike i fizike. Problem je, kaže, u tome što država premalo ulaže u obrazovni sustav. I Boris Jokić, voditelj kurikularne reforme, misli da postojeći model državne mature treba očuvati i održati povjerenje učenika i roditelja u vanjsko vrednovanje obrazovanja. Kako bi se povećala sigurnost, smanjio bi se broj mjesta na kojima se polaže.

U svojim istraživanjima u sklopu Instituta za društvena istraživanja izdao je studiju “Postati student u Hrvatskoj” koja je pružila dublji uvid u to kako učenici biraju fakultete, koje od studija upisuju gimnazijalci, a koje strukovnjaci i, među ostalim, i kakva je spolna struktura na hrvatskim institucijama visokog obrazovanja. Autori su pokazali kako većina učenika nakon četiri godine gimnazije ili srednje škole žele upisati fakultet (99,95 posto gimnazijalaca i 92 posto učenika strukovnih škola), a gotovo svi učenici gimnazija (njih 95 posto) i 60 posto učenika četverogodišnjih strukovnih programa upisuje se u visoko obrazovanje u godini kada su završili srednju školu.

- Žele upisati visoko obrazovanje. Vide ga kao jedinu šansu za uspješan život. Ono je postalo masovno, a ne elitno. Trenutačno 50 posto generacije nakon što je završilo 12 godina škole odmah upisuje fakultet. Odgovornost je i državna i individualna. Gdje je država zakazala? Nije upravljala visokim obrazovanjem, ali i obrazovanjem uopće. Dogodila se ekspanzija visokih kadrova, pogotovo na društvenom području, dominantno ekonomija od 2004. nadalje. Na primjer, 2009. imali smo 5500 upisnih mjesta na ekonomiji, a 2014. 3300, dok 2000. godine samo 2500 - rekao je Jokić. Ipak, ono što autori često ističu kao velik problem jest to da djeca jednostavno ne znaju kako učiti. Upravo su zato šokantne brojke koje pokazuju da instrukcije koristi čak 77 posto srednjoškolaca s uspjehom dovoljan ili dobar. No koristi ih i više od polovice srednjoškolaca s vrlo dobrim uspjehom, kao i 34 posto onih s izvrsnim školskim uspjehom kako bi se lakše pripremili za prijamne na fakultetima.

Koje vještine danas traže poslodavci?

TOP 25 vještina ponudila je i društvena mreža LinkedIn. Traže se stručnjaci koji kombiniraju znanja iz računarstva, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i poslovanja, odnosno ekonomije. Snažan je naglasak na primjeni modernih tehnologija, pa su tako jako na cijeni vještine poput statističke analize, snalaženja u velikoj količini podataka te konzaltingu vezanom uz poslovne informacijske sustave i poslovno obavještavanje.     

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.