Tajna operacija: Hvataju zadnji vlak da bi uzeli Inu Mađarima

Mnogi, manje ili više tajni sastanci važnih ljudi u Zagrebu ovih dana trebali bi definirati odgovor koji će Hrvatska dati na medijsku ponudu šefa MOL-a, Zsolta Hernadija, koji je rekao da bi se MOL mogao riješiti Ine...

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:20

Video: 24sata/pixsell

Novi broj tjednika Express, koji je od danas u prodaji, donosi sve detalje najvažnije hrvatske ekonomske priče. Ina je kralježnica hrvatskoga gospodarstva, ali i najvažniji zalog hrvatske geopolitičke snage. Oko Ine izravno se ukrštaju interesi Hrvatske i Mađarske, ali i Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Naftni stručnjak Igor Dekanić čak smatra da je država bez naftne kompanije država ograničenog suvereniteta.

- Za Inu postoje tri scenarija. Prva je opcija da država proda svoj udio MOL-u. Drugi je da se dvije kompanije, Ina i MOL, spoje pa da hrvatska država u takvoj kompaniji dobije između 15 i 25 posto vlasništva. Treći je scenarij da Hrvatska otkupi svoj udio od Mađara - rekao nam je izvor blizak hrvatskom dijelu vrha te kompanije.     

No, nastavlja naš sugovornik, mi danas ne znamo vrijednost Ine. To nije ona Ina od prije 15 godina.

Ima li, pita se on, netko novca za kupnju Ine? Odgovara:

- Da, HEP ima oko dvije milijarde kuna zadržane dobiti i uz kredit bi mogao kupiti Inu. To bi bila dobra kompanija. No država mora reći što bi htjela učiniti s Inom. Morala bi imati strategiju, znati kako upravljati kompanijom. Naći će se banka koja će to kreditirati, ali Ina danas više sliči privjesku MOL-a nego uspješnoj kompaniji. MOL ima krasnu viziju strategije do 2035. godine, a mi nemamo nikakvu.

Ina je u prošlosti bila velika i moćna kompanija, ali je vremenom postala - poput hrvatskih banaka - samoposluga za političare. Iz nje je izvlačen novac za njihove potrebe, u nju su odlagani suvišni kadrovi, postala je sluškinja politike. Zbog takve smo politike morali prodati sve banke, potom četvrtinu Ine, da bi danas MOL došao do 49 posto vlasništva. Loše vođenje javnih poduzeća i javnih financija državu tjera na zaduživanje u inozemstvu, a ono dovodi do toga da iz godine u godinu, radi vraćanja dugova, moramo prodavati sve više nacionalne imovine, pa je jasno da će našu neodgovornost danas naša djeca plaćati sutra. Baš kao što kaže biblijska prispodoba: očevi jedoše kiselo grožđe, a djeci trnu zubi. Mostove avanture s uhljebljivanjem kuma Bože Petrova u Hrvatske vode pokazuju da stare navike ne umiru lako. Mi u ovom trenutku nemamo ni jedno jamstvo da bi Ina, za koju bismo morali izdvojiti oko dvije milijarde dolara (više od 14 milijardi kuna) bila kvalitetno vođena.

U vrhu vlasti se razmišlja i o narodnom zajmu za Inu. no taj bi plan morao imati snažna jamstva da se Inom neće opet raspolagati kao s kasom uzajamne pomoći za takozvanu političku elitu. Express otkriva da su u planove oko povratka Ine u hrvatske ruke angažirani i Zoran Milanović, Ivan Čermak, Ante Gotovina. Nedavno su se sastali u jednom zagrebačkom restoranu na tajnoj večeri. Očekuje se i službeni stav Vlade. Andrej Plenković primio je na znanje ponudu Mađara, ali nije rekao što o njoj misli.