Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Stručnjaci su prvo u laboratoriju analizirali i proizveli umjetni, a tek potom su otkrili da isti takav postoji u prirodi, i to već 70 godina...
U dubinama sibirskih rudnika u Rusiji znanstvenici su pronašli minerale koji, kako kažu, nisu slični ni jednom dosad pronađenom u prirodi. Međutim, zapanjujuće je to što znanstvenici materiju kakva se nalazi u novopronađenim mineralima već godinama uzgajaju u laboratorijima.
Uzorke dva minerala geolozi su katalogizirali još 1940-ih godina, kad su ih pronašli u rudniku u Sibiru. No nakon katalogizacije na pronađene minerale je zaboravljeno.
U posljednjih nekoliko desetljeća kemičari su u laboratorijima stvarali velike količine novih materijala pod nazivom metal-organski okviri ili MOF-ovi. Ti materijali su “molekularne spužve”, sposobni da upiju plinove poput vodika ili ugljičnog dioksida te ih čak i sačuvaju za kasniju upotrebu, poput stanica.
U našoj okolini postoje već 70 godina, samo nismo znali za njih. Profesor kemije Tomislav Friščić s McGill Sveučilišta u Montrealu čitajući stari dnevnik mineralogije naišao je na uzorke zaboravljenog minerala. Bio je začuđen sličnostima u strukturi starog minerala i onog spravljenog u laboratoriju. Kako su originalni uzorci iz Rusije bili nedostupni, student postdiplomskog studija Igor Huškić stvorio je umjetnu verziju uzorka prema detaljima onoga iz dnevnika mineralogije. Huškić je tada uspio pokazati da umjetno stvoreni mineral doista oponaša MOF-ove. Kad im je kolega iz Rusije nabavio uzorke minerala iz rudnika, konačno su službeno potvrdili svoje otkriće.
- Obrnuto od onoga kako to inače biva, sad smo prvo analizirali materijal, a naknadno ga tek pronašli u prirodi.
Inače, moramo prvo saznati svojstva materijala kako bismo ih mogli iscenirati u laboratoriju - rekao je Tomislav Friščić.
Laboratorijski uzgajani MOF-ovi izazvali su veliko uzbuđenje među istraživačima zbog posebnih mogućnosti primjena. Potencijali njihove primjene su široki, a među njima je i korištenje za visoko efikasne ćelije s gorivom.
- Da je u 40-im godinama bilo moguće provesti ovakvu analizu, polje istraživanja MOF-ova bilo bi ubrzano za 50 godina - dodao je Friščić.
Hruškić je preddiplomski i diplomski studij završio na Sveučilištu u Zagrebu, a sad radi na razdvajanju metalnih oksida reakcijom starenja.
Osnovne studije završio je u Zagrebu, a do doktorata je došao na Sveučilištu u Iowi. Vođa je istraživačke grupe na Sveučilištu McGill.
24sata © 2026
