Tusk: EU ne smije zanemariti zabrinutost građana članica EU-a

Europska unija nakon Brexita ne smije zanemariti zabrinutost građana svojih članica, koja bi se javila čak i da su Britanci glasovali za ostanak u Uniji, a riječ je o sigurnosti građana, zaštiti njihovih interesa i njihova načina života, poručio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u pismu kojim poziva čelnike 27 zemalja na neformalni summit u Bratislavi.

"Bila bi fatalna pogreška pretpostaviti da je negativni ishod britanskog referendum specifični britanski problem. Glasovanje za Brexit je očajnički pokušaj odgovora na pitanja koja si svakodnevno postavljaju milijuni Europljana. Pitanja o sigurnosti građana i njihova teritorija, pitanja o zaštiti njihovih interesa, kulturnog nasljeđa i načina života. To su pitanja s kojima bi se morali suočiti čak i da je Velika Britanija glasovala za ostanak", napisao je Tusk.

Čelnici 27 zemalja članica okupit će se u petak na neformalnom summitu u Bratislavi na kojem će razgovarati o budućnosti EU-a nakon Brexita i o tome kako najbolje odgovoriti na rastući populizam i euroskepticizam.

"Danas mnogi građani, ne samo u Velikoj Britaniji, smatraju da to što su dio EU-a stoji na putu stabilnosti i sigurnosti", ističe Tusk i dodaje da ljudi s pravom očekuju od svojih vođa da se zaštiti njihov životni prostor i zajamči sigurnost.

Tusk upozorava da se u slučaju da se to ne shvati ozbiljno može dogoditi da građani počnu tražiti alternative.

"Stoga je od ključne važnosti uspostaviti ravnotežu između potrebe za slobodom i sigurnošću i potrebe za otvorenošću i zaštitom. U tom kontekstu, na prvom je mjestu učinkovita kontrola naših vanjskih granica, što ima praktičnu i simboličnu dimenziju", naglašava Tusk u svom pismu na pet stranica.

Tusk kaže da EU nakon Brexita ne može nastaviti kao da se ništa nije dogodilo. Ističe da u konzultacijama koje je dosad obavio s čelnicima zemalja članica proizlazi da oni ne žele dati nove ovlasti europskim inistitucijama te da građani u zemljama članicama žele veći utjecaj na odluke Unije, ali to onda traži i promjenu odnosa nacionalnih vlada prema Uniji.

"Danas se EU često tretira kao nužno zlo, a ne kao zajedničko dobro. Slogan ‘manje ovlasti Bruxellesu’, koji privlačno zvuči u političkim kampanjama, treba prevesti kao veću odgovornost za Uniju u prijestolnicama zemalja članica", kaže Tusk.

Summit u Bratislavi trebao bi označiti početak procesa dogovora o budućnosti EU-a, koji bi trebao donijeti konkretne zaključke do proljeća sljedeće godine kada će se u Rimu ponovno okupiti čelnici EU-a na obilježavanju 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.

Tusk ističe da rješavanje migrantske krize, problema terorizma i strahova koje sa sobom nosi globalizacija jest neophodno, ali nije dovoljno.

"Bratislava također treba dati putokaz za jednako važne izazove poput ekonomskog i socijalnog razvoja, zapošljavanja i davanja prilike mladima, jedinstvenog tržišta, digitalne agende i investicija", navodi Tusk.