U Lici je tad palo četiri metra snijega, a vlakovi nisu vozili..

Nitko se nije nadao da će zima te godine biti tako nemilosrdna, da će trajati toliko dugo i da će borba sa snijegom trajati mjesecima. Naime krajem 1928. godine, u studenom i prosincu, dani su bili neobično topli.

- No na Novu godinu, 1. siječnja 1929. zapuhalo je toplo jugo na Jadranu, a potaknuti potpunim izostankom zimskog vremena, mnogi su poljoprivrednici već počeli s pripremama za radove u polju usred preuranjenog proljeća. No nitko nije slutio što će se onda dogoditi. Stizale su tih dana dramatične vijesti iz Like gdje je snijeg padao s grmljavinom, a mećava je zatrpala prugu Split – Zagreb. Počele su stizati vijesti o velikoj studeni koja je zahvatila gotovo čitavo Sredozemlje, srednju i istočnu Europu. Kako je ova nagla zima došla nakon katastrofalne ljetne suše glad je zaprijetila Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori - saznajemo od Crometea.

Snijeg potpuno paralizirao život

Na ličkoj pruzi snježni su nanosi mjestimice te užasno hladne zime bili veći od 4 metara, dok je "uobičajena" visina snijega te godine iznosila 285 cm! U Gospiću je 4. veljače te godine izmjerena temperatura zraka od -36 stupnjeva.

Snijeg je bio toliko visok da su stanovnici bili prisiljeni iz svojih kuća izlaziti kroz prozore jer se vrata zbog snijega nisu mogla niti otvoriti. Problem je bio i kako doći do ogrjeva, stoke i hrane. Stoga su pod velikim snijegom iskopali tunele. Nikome nije padalo na pamet udaljavati se od kuće jer to, osim što je zapravo bilo nemoguće, značilo je sigurnu smrt.

Strašni nalet ledene studeni

Sirotinjske kućice u nešto višim predjelima sasvim su nestale u nekoliko metara visoku snijegu jer im je dosezao iznad krovova.

U glavnom gradu Zagrebu tijekom samo jedne noći napadao je u visini od punih 100 centimetara, a temperatura je padala do -28 stupnjeva. Goleme naslage snijega zatrpale su ulice, kuće i trgovine...

Zbog duge i oštre zime prekinut je i željeznički promet između Dalmacije i ostatka zemlje. Dalmacija je ušla u dvomjesečnu potpunu prometnu blokadu tako da je prvi vlak iz Zagreba za Dalmaciju krenuo te godine tek 20. ožujka. 
Čak se na krajnjem jugu zemlje temperatura spuštala ispod -10°C, tako je početkom veljače u Dubrovniku palo 20 centimetara snijega a izmjereno -11 stupnjeva Celzijevih. Dubrovčanima su zbog "sibirske" hladnoće pucale vodovodne cijevi.

Mnogi su mislili da je stiglo ledeno doba

Ekstremna hladnoća te godine nije poštedjela ni ostatak Europe. Na inače toploj Siciliji temperatura se spustila na -26°C, a u grčkom Solunu na nevjerojatnih -33°C!

- Sarajevo je mjerilo -27°C, Varšava -35°C, a Helsinki -55°C! Uskoro dolazi do nestašice goriva i obustave rada brojnih škola. Prvi put nakon 1880. rijeka Sava se zaledila po cijeloj širini. Vjerojatno najjača bura stoljeća puhala je sredinom veljače u podvelebitskom primorju. Bura je prekinula konopce parobroda “Ante Starčević” u Senju koji se 24 sata borio svim silama odoljeti buri što nažalost nije uspio. Glad je stegla čitavu zemlju pa su otvorene brojne javne kuhinje, a vatra se ložila po trgovima da bi se ljudi ima gdje zgrijati. Brodovi na ušću Zrmanje ostali zaleđeni u 50 cm debelom ledu. Pored gradića Bakra orkanska bura bacila je šest vagona teretnog vlaga s pruge, a čopori gladnih vukova bježali su iz BiH u Dalmaciju gdje su napadali stoku i uz samu obalu - navode na Crometeu.

Ovako neobično oštra i dugotrajna zima na našem području može se objasniti pomicanjem polarne fronte znatno dublje na jug Europe nego je to uobičajeno što je omogućilo prodiranje ekstremno hladnog zraka sve do Afrike. Zanimljivo, Island je većeg dijela te zime imao natprosječno toplo vrijeme, a proljetni radovi su im počeli već u veljači, kao i dijelu Skandinavije.