Putin se prošetao crvenim tepihom među zidovima optočenih zlatom. Na svečanoj ceremoniji Putin je položio zakletvu na lojalnost narodu
'OTAC' RUSIJE
VIDEO Putin prisegnuo na novi mandat: Na paradu je stigao i osramoćeni Steven Seagal
Na vlasti je do sada bio točno četvrt stoljeća kroz četiri predsjednička i dva premijerska mandata, a sada je, nakon premoćne pobjede na izborima u ožujku, prisegnuo peti put kao predsjednik Rusije pred stotinama uzvanika na svečanosti u velebnoj palači u Kremlju. Prošetao se crvenim tepihom među zidovima optočenih zlatom. Na svečanoj ceremoniji Putin je položio zakletvu na lojalnost narodu.
- Kao predsjednik Ruske Federacije prisežem da ću poštivati i štititi prava i slobode ljudi i građana, poštovati i štititi Ustav Ruske Federacije, štititi suverenitet, neovisnost, sigurnost i cjelovitost države, odano služiti narod.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
03:24
Zahvalio se naciji na potpori i vojsci koja ratuje u Ukrajini.
- Želio bih zahvaliti sudionicima specijalne vojne operacije, želio bih zahvaliti svima koji se bore za našu domovinu - rekao je i dodao da će sudbinu Rusije odrediti sami. Putin je rekao da Rusija ne odbija dijalog sa zapadnim zemljama o suradnji. Kazao je da je Rusija spremna postati iskren partner sa svakim tko je za to voljan.
- Ne odbijamo čak ni dijalog sa zapadnim zemljama. No, vidjet ćemo hoće li oni nastaviti kočiti razvoj Rusije i nastaviti vršiti pritisak na našu zemlju ili će tražiti načine za suradnju s nama. Mi smo jedinstven i veliki narod i zajedno ćemo prebroditi sve prepreke i provesti i ostvariti sve ono što sanjamo. Zajedno ćemo pobijediti - poručio je Putin i dobio oduševljeni pljesak.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
03:37
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je kako bi Putin već u utorak mogao imenovati premijera koji će voditi njegovu vladu. Prema ruskom ustavu vlada mora odstupiti na početku novog predsjedničkog mandata, nakon čega on imenuje novog premijera. Aktualni premijer je Mihail Mišustin, a Putin bi ga mogao nominirati ponovno.
Među uzvanicima je bio i holivudski glumac Steven Seagal, a ovo mu nije prvi dolazak u Kremlj.
Ono što slijedi nakon inauguracije je znatno važnije. Naime, tradicija i ruski zakon nalažu da polaganje prisege novog predsjednika pokreće rekonstrukciju vlade, što bi moglo baciti rijetko svjetlo na Putinovo stanje uma. Veliko je pitanje na koga će se od najbližih suradnika ruski predsjednik oslanjati u budućnosti, piše Politico. Putin za sada ne pokazuje znakove da želi skrenuti sa svog trenutnog puta uništavanja Kijeva, represije kod kuće i antagonizma prema Zapadu.
- Glavni cilj za Putina je proizvesti više oružja, održati gospodarstvo stabilnim, zaštititi ga od sankcija i boriti se protiv inflacije. Ne bismo trebali očekivati reviziju te politike - rekla je Tatjana Stanovaja, politička analitičarka. No mjera do koje Putin preispituje postavu ekipe zadužene za provedbu tog programa ponudit će uvid u to koliko je spreman odreći se starih navika kako bi osigurao budućnost svog režima.
Brojne države poput Sjedinjenih Američkih Država i većine država Europske unije bojkotirale su u utorak svečanost inauguracije ruskog predsjednika Vladimira Putina. Među njima je i Hrvatska, a pozivnicu je dobio hrvatski veleposlanik u Rusiji, Tomislav Car. Države koje su potvrdile svoj dolazak su Francuska, Grčka, Cipar, Malta, Mađarska i Slovačka, unatoč molbi Kijeva da to ne učine.
Odgovori diplomatskih predstavnika zapadnih sila pokazali su njihova različita stajališta o inauguraciji ruskog predsjednika, koji je prije malo više od dvije godine pokrenuo invaziju na Ukrajinu.
- Ne, nećemo imati svoje izaslanike na inauguraciji. Izbore u Rusiji nipošto ne smatramo slobodnima i poštenima, no Vladimir Putin ostaje ruski predsjednik i u narednom razdoblju - rekao je glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova Matthew Miller.
Kanada poručuje da će također preskočiti ceremoniju, koja je na rasporedu samo dan nakon što je Rusija objavila da će održati taktičke vježbe koje uključuju nuklearno oružje, ne bi li tako ''ohladila usijane glave na zapadu''.
Vladimir Putin odnio je uvjerljivu pobjedu na predsjedničkim izborima u ožujku, održanih samo par tjedana nakon smrti opozicijskog lidera Alekseja Navaljnog. Vlade zapadnih zemalja osudile se njegov reizbor, ocijenivši ga nepoštenim i nedemokratskim, a isti stav ima i Ukrajina.
- Ukrajina ne vidi zakonsku osnovu po kojoj Putin može biti priznat kao legitiman i demokratski izabran predsjednik Ruske Federacije - priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.
Današnja inauguracija, ističe ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova, služi isključivo stvaranju privida legalnosti, iza kojeg se krije čovjek koji namjerava doživotno ostati na vlasti, čovjek koji je Rusku Federaciju pretvorio u agresorsku državu, a vladajući režim u diktaturu. Rusija je na inauguraciju pozvala čelne osobe svih stranih diplomatskih misija u Moskvi, izvijestila je novinska agencija Interfax, pozivajući se na visokopozicioniranog dužnosnika Kremlja.
Ni veleposlanik Europske unije u Rusiji neće nazočiti ceremoniji, što je u skladu sa stajalištem većine država članica EU. Putinovu inauguraciju bojkotirat će tako dvadeset zemalja Europske unije, međutim očekuje se da će ostalih sedam poslati svoje predstavnike. Osim Francuske, izaslanike na inauguraciju trebale bi poslati Slovačka i Mađarska, navode dva izvora iz redova europske diplomacije.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da neće sudjelovati. S druge strane, pariški diplomatski izvor rekao je da će Francusku u Moskvi predstavljati njezin veleposlanik, što ukazuje na podjele oko toga kako postupati s Rusijom.
- Nismo u ratu s Rusijom i ruskim narodom te nemamo zahtjeve za promjenom režima u Moskvi - izjavio je u ponedjeljak francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Izvor iz Pariza navodi da je Francuska prethodno osudila održavanje izbora pod okolnostima represije i ukraćivanja biračima mogućnost stvarnog izbora, kao i provedbu izbora na okupiranim ukrajinskim teritorijima, što Francuska smatra kršenjem međunarodnog prava.
Odnosi između Francuske i Rusije pogoršali su se u posljednjim mjesecima, s obzirom da je Pariz pojačao svoju potporu Ukrajini. Macron proteklog tjedna nije isključio mogućnost slanja trupa u Ukrajinu ako bi to zatražio Kijev, rekavši da bi bilo legitimno razmotriti takav zahtjev u slučaju da Rusija probije ukrajinske linije bojišnice.
Baltičke države, koje više nemaju svoje izaslanike u ruskoj prijestolnici, kategorički su odbile sudjelovanje na inauguraciji.
- Smatramo da se izolacija Rusije i njezinog kriminalnog lidera moraju nastaviti. Sudjelovanje na Putinovoj inauguraciji nije prihvatljivo za Litvu. Podrška ukrajinskom narodu koji se bori protiv ruske agresije, ostaje naš prioritet - rekao je litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
