Žurim na trening, a sin Ivan mi na hrvatskom kaže: ‘Papa, ajde, ajde’, ispričao je Jean Kouassi. Oduševljen je gradom i Hajdukom i nakon karijere želi živjeti u Splitu
Splićo Jean Kouassi: Moj mali sin Ivan (1) već govori hrvatski
I prije nego je napravio prvi premet i salto nakon postignutog gola, Jean Kouassi postao je ljubimac Torcide. No zadnji njegov salto navijači Hajduka vidjeli su u prosincu prošle godine u Maksimiru, nakon gola Dinamu, pa se sve češće pitaju gdje je nestao napadač od kojeg su očekivali puno više.
Nakon Dinama, Jean je zabio još samo Osijeku, no zbog loše forme nije bio baš raspoložen za salto.
- Proljeće definitivno nije bilo dobro. Kasnio sam s pripremama, zbog toga sam bio umoran, a vrlo brzo me ozlijedio lijevi bek Rijeke Škarabot, tako da sam se dugo oporavljao. Nisam se baš dobro osjećao cijelo proljeće, bio sam nekako trom, umoran - priznaje napadač iz Obale Bjelokosti i uz osmijeh, djelomično na hrvatskom, koji dobro razumije, djelomično na engleskom, koji bolje govori, dodaje:
- To je život nogometaša. Ne možeš uvijek biti dobar. Nekad si bolji, nekad lošiji. Sada sam opet spreman i siguran sam da ću biti puno bolji nego na proljeće. I zbog sebe i zbog Hajduka.
Nekoliko puta bio je na razgovoru s trenerom Igorom Tudorom.
- Pitao me imam li problema, treba li mi bilo što. Svi mi u klubu žele pomoći i zahvalan sam im na tome, no i meni je neobjašnjivo zašto sam u krizi. Radim sve što treba i nadam se da će i kriza proći.
Oni koji ga bolje poznaju, tvrde kako je pravi razlog krize činjenica da je Jean toliko oduševljen Splitom i Hajdukom, da nikad ne bi ni otišao s Poljuda.
- Zato što ga volim moram i ići što prije, jer Hajduku treba novac, ha, ha, ha... - kaže Jean, koji očito dobro poznaje stanje stvari.
- Svi znamo koji su glavni problemi Hajduka. Ali ja ću se sigurno jednoga dana vratiti u Split. Već sam rekao supruzi da želim nakon karijere živjeti ovdje i zato pomalo i učim jezik. Dobro ga razumijem, samo se baš ne usudim pričati.
Irci su nas tražili autograme
Splitom je oduševljen i Jeanov mali sinčić Ivan.
- Dadilja koja ga ponekad pričuva uči ga pomalo hrvatski i ponekad i mene iznenadi nekom riječju. Neki dan sam žurio na trening, a Ivan mi kaže: 'Papa, 'ajde, 'ajde'. Često supruzi i meni odgovara sa 'da' ili 'ne'.
Lijevi bek Dundalka Massey pohvalio je Kouassija, rekavši kako nikad nije igrao protiv boljeg igrača.
- Uf, nakon utakmice svi su se željeli slikati, tražili su autograme. Dobro sam igrao, nadam se da će biti još i bolje u uzvratu i da ću napraviti salto što prije. Želim što prije zabiti gol.
Jean kaže kako sanja naslov prvaka s Hajdukom, ali je svjestan koliko će to biti teško.
- Tužan sam, jučer me na ulici zaustavio navijač i pita me zašto nisam udario suca koji nam nije dosudio kazneni udarac. I što da mu odgovorim? Trener nas bodri, kaže da će biti bolje, ali dobro kaže naš kapetan, svake sezone ista priča. Teško je to razumjeti, savez bi morao reagirati.
Za kraj smo zamolili Jeana da nešto obeća navijačima. I to na hrvatskom.
- Može, ali samo bez slova č, ć, ž, đ... To mi je teško izgovoriti.
Predložili smo na engleskom: 'Bit ću još bolji ove sezone'. I izgovorio je. Bez greške.
Bio na odmoru u Obali Bjelokosti, ali pobjegao zbog vrućine
U pauzi sam bio s obitelji 20-ak dana kod kuće, u Obali bjelokosti, no brzo smo se vratili jer je bilo previše vruće, preko 45 stupnjeva. To je još dobro, u siječnju i veljači temperatura se zna popeti i na preko 50...