Bolest ne mora biti prepreka - takva su djeca često odlikaši

Prilagodba na novi dnevni ritam i na novo okruženje, koju svako dijete mora proći, često vrlo teško pada djeci s kroničnim oboljenjima, a njih je čak 12 posto. 

No bilo da imaju alergiju, astmu, anemiju ili epilepsiju (ili čak i neke rjeđe kronične bolesti poput dijabetesa, srčanih mana ili celijakije), takva su djeca, pokazala su istraživanja, u 87 posto slučajeva odlični i vrlo dobri učenici. Ipak, kako je kretanje u školu vrlo osjetljivo razdoblje, u kojem se razvija ličnost, takvom djetetu tad je potrebna posebna pozornost. 

- Dijete s kroničnim poremećajem zdravlja ima pravo na normalno i zdravo djetinjstvo, kao i na svu moguću zaštitu kako mu se stanje ne bi pogoršalo i kako bi se izbjegle neželjene posljedice poremećaja ili bolesti. Ključne su dvije osobe: jedna je školski liječnik, a druga razrednica ili razrednik. U razgovoru sa školskim liječnikom i učiteljicom ili učiteljem roditelj treba upozoriti na bolest, znakove, lijekove, prehranu, posebne mjere zaštite i na sve ono što se primjenjuje u svakodnevnom životu kako ne bi došlo do toga da dijete s epilepsijom dobije napadaj u razredu ili da dijete dijabetičar upadne u hipoglikemijski šok, a da nitko o tome ništa ne zna - govori spec. školske medicine Marina Kuzman iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” te dodaje: 

- O aktivnostima kao što su zajednički izleti, plivanje i tjelovježba dogovara se individualno. Također, ponekad se druga djeca prvi put susreću s nekim poremećajem, pa zbunjenost, znatiželja ili strah mogu rezultirati neprikladnim komentarima ili postupcima prema oboljelom djetetu. Ako procijeni da je to potrebno, učiteljica i liječnik mogu o nekim temama prilagodbe i/ili odnosa prema djeci koja imaju određene poteškoće razgovarati u razredu - zaključila je Kuzman. 

Svakako valja obratiti pozornost na poteškoće s čitanjem i pisanjem. Oko deset posto hrvatskih školaraca ima disleksiju, koja mnogo utječe na razumijevanje, zaključivanje i govor. Disleksično dijete, iako je prosječno inteligentno, ima oslabljenu koncentraciju, pa oni koji rade s takvom djecom trebaju biti strpljivi. 

- Djetetu najdjelotvornije možete pomoći ako rano uočite taj poremećaj, ali i ako dosljedno provodite vježbe za poboljšanje prepoznavanja slova i učenja tehnika čitanja pod nadzorom stručnjaka. Važno je pritom i smanjiti djetetov doživljaj neuspjeha i osnažiti mu samopouzdanje - govori dr. Marina Kuzman. 

Bez obzira na to ima li dijete poteškoća ili ne, polazak u prvi razred velik je stres za njega, pa je održavanje zdravog i urednog načina života od velike važnosti u tom razdoblju. 

Za svako dijete je važno da se dobro naspava, a ponekad im je potrebno i do desetak sati sna. Zbog toga ih radije pustite da dulje spavaju jer poteškoće ili nepravilnosti povezane sa snom mogu voditi k čestim promjenama raspoloženja i ponašanja, poput hiperaktivnosti, te prema teškom usvajanju gradiva. 

Riječ stručnjaka: prof. dr. sc. Marina Kuzman

Ne niječite djetetovo pravo da se boji škole

Što ako dijete odbija ići u školu? Razdoblja nevoljkosti odlaska u školu i pokušaja izbjegavanja školskih obveza doživjela je vjerojatno većina roditelja. No ponekad ta nevoljkost prerasta u pravu anksioznu reakciju, pri čemu odlazak u školu postaje muka i za roditelje i za dijete. U manje djece je to najčešće strah od odvajanja. 

Izvor nelagode može biti i školsko okruženje. U stidljive djece koja teško pronalaze mjesto u grupi vršnjaka, nedostatak društvenih vještina i samopouzdanja može rezultirati strahom od uključivanja u grupu. Poteškoće u savladavanju gradiva mogu još više obeshrabriti dijete koje se osjeća nekompetentno i neuspješno. Loša komunikacija sa zahtjevnim nastavnicima također može biti razlog izbjegavanja škole. 

Prvoškolcima treba osjećaj sigurnosti i ponekad pomaže ako roditelji s nastavnikom dogovore da obiđu dijete tijekom odmora ili dogovore pravo da vas nazove kad to poželi. Ponekad će trebati potražiti i pomoć profesionalaca - školskog liječnika ili školskog psihologa. Razdoblje straha od odlaska u školu izgleda kao stanje koje traje beskrajno dugo, no gotovo sva djeca s vremenom “prerastu” iracionalne strahove te uspješno dovrše proces sazrijevanja i obrazovanja.

Udžbenici, školske torbe, pernice i ruksaci – sve za školarca na Mondu!

Pročitajte više vijesti u specijalu Spremni za školu.