59% građana ne vidi budućnost za sebe i bližnje

Rezultati istraživanja Nacionalnog indeksa sreće pokazuju da se razina povjerenja u državu i Vladu značajno smanjila u odnosu na prošlu godinu i da su građani sve nezadovoljniji. S druge strane, građani ne vjeruju ni sami sebi. Naime, samo 16% Hrvata govori istinu, a petina je poštena, proizlazi iz njihovih odgovora.

"Biti građanin Hrvatske danas teže je nego lani kad smo provodili slično istraživanje pa je i povjerenje budućnost  manja", kaže Marina Ralašić, voditeljica projekta Nacionalnog indeksa sreće iz magazina Banka, koja je uz ostale sugovornike sudjelovala na Okruglome stolu Nacionalnoga indeksa sreće i gdje su predstavljeni rezultati istraživanja. 

Najveće nezadovoljstvo, ali i pad u odnosu na lani, vidljiv je u tome da čak 59 posto građana (lani 45 posto) u Hrvatskoj ne vidi budućnosti za sebe i svoje bližnje. To pokazuje da se razina povjerenja u državu i Vladu  značajno smanjila i da su građani sve nezadovoljniji. 

Ovaj pad povjerenja u odnosu na prošlu godinu prof. dr. sc. Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objašnjava prisustvom ekonomske krize i izostankom reformi i poboljšanja ekonomskih trendova. "Mandat koji je nova vlada dobila nije rezultat povjerenja, nego velikih očekivanja. Ta očekivanja su i dalje tu, međutim, dosad nisu zadovoljena."  

U ovom su istraživanju daleko najnižu ocjenu dobile političke stranke. U drugoj  grupi pitanja građani su izrazili svoje stavove o Hrvatima. Poslovati i upravljati državom u kojoj je samo 16 posto građana iskreno, petina poštena, a 17 posto nezavidno, izuzetno je teško. "Zato je  važno imati povjerenje u svoje sugrađane i državu“, komentira istraživanje prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, znanstvenica Instituta Ivo Pilar, dodajući da se "iz istraživanja Nacionalnog indeksa sreće vidi da su sretniji oni koji imaju veće povjerenje u ljude i državu“.

Povjerenje+stabilnost+ideje+odgovornost = oporavak

Ostali su podaci veoma porazni: 44 posto smatra da Hrvati lažu, a čak 48 posto ispitanika složilo se s tvrdnjom da su zavidni. "Najveća boljka hrvatskog društva je zavist i to ne uobičajena ljubomora kad nekoga volite pa ste malo i ljubomorni, nego patološka zavist. Jalni smo na bilo kakav pozitivan rad nekog drugog, eliminiramo ili usporavamo sposobne, propulzivne  i uspješne, jer ih se bojimo“, kaže prof. dr. sc. Veljko Đorđević, predstojnik Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Tema povjerenja na razini države, tvrtke i pojedinca je jedna od ključnih stvari o kojoj moramo više razgovarati", kaže Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza. "Kao takvo temelj je svakog uspješnog biznisa, ali čak ni povjerenje samo nije dovoljno. Za uspjeh je potrebna stabilnost okruženja, protočnost ljudi i ideja te odgovornost uz povjerenje među svim dionicima, odnosno stakeholderima", naglašava Galić.