Odnos prema novcu stvara se u djetinjstvu prema roditeljima

Odnos prema novcu vuče korijen iz djetinjstva, no nikad nije kasno da ga promijenite, kaže psihoterapeutkinja Kachina Myers. 

Vaš današnji stav prema trošenju i štednji formirao se pod utjecajem roditelja. No izgradite li zdraviji stav prema zarađivanju, štednji i potrošnji novca, možete promijeniti financijsku sudbinu, poručuju psiholozi, koji tvrde kako većina odraslih vuče neku od negativnih fraza koje su nesvjesno upili od roditelja. Tumačeći roditeljski odnos prema novcu, djeca se često nađu “izgubljena u prijevodu” pa slavna fraza “novac ne raste na grani” zapravo šalje poruku djeci kako će morati jako teško raditi da bi zaradili novac. 

Ni ako vam je majka, čim ste nešto od nje zatražili, govorila: “Idi pitaj tatu”, vaš je dječji mozak to preveo: “Muškarci bolje znaju s novcem”. Izjava: “Pitaj tatu” posebno utječe na djevojčice jer one nerijetko odrastaju u žene koje smatraju da, kad je riječ o novcu, nemaju pravo glasa. 

Osim što se ne upuštaju u pregovore o novcu, i na poslu se teže izbore za povišicu. Promjena mentalne sheme nije lagan posao, no vježbanje se isplati. Jedanput na mjesec napravite uvid u financije. Pitajte za savjet ljude kojima se divite ili stručnjake, ali ne imaginarnog “tatu”. 

Trošiti novac je u redu, ali imajte kontrolu nad financijama

Roditelji su rekli: “Možemo si to priuštiti”, a vi ste čuli: “Kupnju ne trebamo kontrolirati” te ste danas možda u ozbiljnim dugovima. U gomili nenamjernih, štetnih financijskih poruka, ova je najveći krivac za loše upravljanje novcem. Odredite prioritete imajući na umu da je trošenje novca stvar izbora.

Kupnja nije ‘lijek’ za loše raspoloženje

Rekli su: “Loše sam raspoložen, idem u šoping!”, a vi ste čuli: “Kupnja je utjeha!”. Povezivanje osjećaja sreće ili tuge s kupnjom stvara emocionalnog rasipnika i šopingholičara kojemu je kupnja terapija. Ne zamjenjujte emocije predmetima. Raspoloženje popravite aktivnostima koje vas ispunjavaju.

Kolo sreće se uvijek okreće

Kad roditelji kažu: “A kako ćemo to platiti?”, djeca čuju poruku: “Svijet se ruši!” te nerijetko postaju jako štedljivi. 

U teška, krizna vremena sasvim je opravdano da roditelji objasne djeci da je potrebno malo stegnuti remen. Roditelji bi djecu svojim ponašanjem trebali učiti da je novac nešto što ne treba olako shvaćati te da ga treba cijeniti, ali ne dopusiti da postanete njegov rob. Djetetu koje je osjetilo da su mama i tata slomljeni zbog dugova te da žive u paničnom strahu da će ostati bez kuće usadit će se strah od upravljanja novcem. Stoga postaju radoholičari, jako štedljivi, pa čak i škrti ljudi. 

Mudro je u kriznim vremenima igrati na sigurno, no ako i unatoč financijskoj stabilnost živite u grču da vam stalno prijeti slom, promijenite stav. Dopustite sebi da povremeno uživate u zarađenom novcu te si priuštite mali luksuz za sebe i obitelj. I prije no što izustite neku od opasnih fraza - stanite. I sjetite se koliko štete u bliskoj budućnosti može nanijeti vašem djetetu.Kolo sreće se uvijek okreće. 

Bogatstvo ne kupuje sreću

Rekli su: “To je za bogate, a ne za nas”, a vi ste čuli: “Tko ima novac, to i pokazuje”. Slušajući “Oni imaju, a mi ne”, dijete će izrasti u zavidnog čovjeka koji će se nepromišljeno zaduživati kako bi išao ukorak sa susjedom. Shvatite da je bogatstvo u ljudskim vrijednostima, a ne u skupim predmetima. 

Naučite baratati novcem

Šutjeli su, a vi ste tišinu preveli u: “Nepristojno je razgovarati o novcu”. Ako su roditelji o novcu razgovarali iza zatvorenih vrata, sigurno ste i vi neskloni razgovarati o financijama sa savjetnikom ili prijateljem. Informirajte se. Baratanje novcem je vještina - naučite je i novac će raditi za vas.

Riječ stručnjaka: Martina Trboglav, prof. psihologije

Djeca uče ono što im vi pokažete

Djeca upijaju sve oko sebe, pa tako i odnos roditelja prema novcu. Kako bi jednog dana imala zdrav odnos prema financijama, odmalena ih učite da novcu treba pristupati odgovorno i da je on nagrada za uloženi trud, ali da ga ne treba promatrati kao cilj sam po sebi. Jedna od najboljih metoda je štednja, bila to kasica-prasica ili štedni račun. No važno je pritom napomenuti da im ne treba dati na raspolaganje veliku količinu novca, nego simbolične iznose koji su u skladu s njihovim potrebama.