Vodiči i savjeti za ublažavanje prezaduženosti

Donosimo vam ulomak iz knjige "Osobna prezaduženost" autora Predraga Bejakovića čiji intervju možete pročitati ovdje. Presudno je shvatiti da nitko drugi neće pokriti vaše dugove nego je to vaša osobna obveza. Kao što u ekonomiji nema besplatnog ručka, jer sve netko treba platiti, tako u životu (najčešće) nema bogate rodbine koja će pokriti nepromišljena ponašanja i brzoplete financijske odluke. NAUČITE SE PONAŠATI U OKVIRU SVOJIH MOGUĆNOSTI. Naravno, nije svaki oblik zaduženosti nezdrav. Samo se četiri vrste zaduženja mogu držati zdravima: 

1. za školovanje i usavršavanje jer se time unapređuju znanja, stručnosti i sposobnosti čime se poboljšava zapošljivost osobe i uvećavaju mogućnosti zarade;

2. za pokretanje ili proširenje poslovne aktivnosti, čime se stvaraju mogućnosti rada i nove zarade;

3. za kupnju stana ili kuće, jer stambeno vlasništvo ima trajnu vrijednost i neophodan je preduvjet za zdrav život; 

4. za pokriće medicinskih troškova, jer zdravlje uvijek mora imati prioritet. Prvi korak – priznajte da imate poteškoća u vraćanju svog duga

Prvi korak u rješavanju prezaduženosti je priznanje da više ne možete redovito vraćati svoj(e) dug(ove). Gomilanje neplaćenih računa i bacanje obavijesti banke o prekoračenju minusa, odnosno ignoriranje problema, neće riješiti vaš dug, nego samo može pogoršati postojeće stanje. Ipak, činjenica da čitate ovaj mali vodič pokazuje da ste svjesni svog nezavidnog stanja te da ste spremni poduzeti drugi korak

Drugi korak – procijenite trenutnu financijsku situaciju. Napravite spisak svojih dugova. Pored iznosa duga, navedite kome dugujete, kamatnu stopu te iznos koji sada vraćate, ako uopće vraćate. Time ćete dobiti ne samo jasnu sliku svog financijskog položaja nego će vam to pomoći u izlasku iz prezaduženosti. 

Treći korak – napravite prioritete dugova. Sljedeći je korak odlučiti što plaćati prvo, a što odložiti. Dobro je usmjeriti pozornost na zaduženja s većom kamatnom stopom. Rješavanjem skupih zaduženja, dugoročno ćete uštedjeti značajna sredstva, izgraditi samopouzdanje i pojačati motivaciju za izlazak iz duga. 

Četvrti korak – napravite ostvarivi plan mjesečnih rashoda. Napravite spisak svih nužnih rashoda (za hranu, neophodnu odjeću, stanarinu, električnu energiju, plin i slično) i onih koji to nisu (izlasci u kino, jelo i piće izvan kuće i drugo). Rashodi koji nisu nužni mogu se posve ukinuti ili barem značajno smanjiti sve dok ne riješite nastale poteškoće. Čak i u nužnim rashodima postoji mogućnost značajne uštede. Od mjesečnih prihoda (nemojte ih precjenjivati) odbijte nužne rashode (nemojte ih podcjenjivati) i preostali iznos – koliko god malen bio – upotrijebite za početak otplate duga. Postupnim smanjenjem duga doći će i do smanjivanja rashoda za kamate. 

Peti korak – recite odlučno NE novim zaduženjima. Ako ste u dugovima do grla, novi dug neće nimalo poboljšati stanje nego će vam onemogućiti izlazak iz prezaduženosti. Jednom zauvijek prestanite stvarati nove dugove. 

Šesti korak – Porazgovarajte s vjerovnicima. Korisno je obavijestiti svoje vjerovnike o financijskim teškoćama u kojima ste se našli. Većina će vjerojatno pristati na kraću odgodu vraćanja duga jer tako ipak osiguravaju naplatu. 

Sedmi korak – potražite pomoć stručne osobe. Ukoliko i dalje ne uspijevate upravljati dugom, potražite pomoć stručne osobe i sudjelujte u odgovarajućim programima. Većina bankarskih ustanova sudjeluje u programu Hrvatske udruge banaka  Upravljanje osobnim financijama koji se provodi na razini cijele Hrvatske. Potražite pomoć u stručnoj financijskoj ustanovi – prije svega u svojoj banci, ali i u obiteljskom centru, centru za socijalnu skrb i nevladinim udrugama koje se bave pomoći prezaduženim građanima. 

Za sprječavanje prezaduženosti ključna je dostupnost (ili lakši pristup) i financijskim uslugama, čime se smanjuju nepovoljne posljedice na siromaštvo i socijalnu isključenost. Nadalje, kako bi se ublažile poteškoće i spriječila prezaduženost valja istovremeno organizirati i provesti programe i financijskog opismenjivanja građana i podizati svijest o opasnostima zaduživanja. U osnovne i srednje škole bilo bi dobro uvesti predmet o upravljanju osobnim financijama.