Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Kada je riječ o porezu na nekretnine čije uvođenje traži Komisija, Grčić je ponovio da za sada nismo spremni za taj porez te da za to trebamo vrijeme i pripremu
Poruka Europske komisije da ipak neće pojačati makroekonomski nadzor nad Hrvatskom, čime je dala zeleno svjetlo Vladinom paketu mjera za potpredsjednika Vlade i ministra Branka Grčića još je jedna dobra vijest u nizu nakon podataka o rastu BDP-a, trenda pada nezaposlenosti, smanjenja deficita u prva četiri mjeseca ove godine.
- Odradili smo dobar posao , pripremili smo nacionalni program reformi koji je ocijenjen kao kvalitetan i kao dobra baza za provedbu ekonomskih politika i reformi u narednom razdoblju i fiskalne konsolidacije - rekao je Grčić zadovoljan što nikakvih sankcija za Hrvatsku nema iako se o tome nagađalo u javnosti. Najavio je posvećenost Vlade u provedbi najavljenih mjera, a Komisiji je zahvalio na partnerskom odnosu . Grčić je ponovio da je najveći izazov Vlade u narednom razdoblju borba za daljnje smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga.
Pokretanje videa...
02:15
- U tom kontekstu promatram i ovih šest preporuka koje su od strane EK upućene prema Hrvatskoj. U preporukama se ponavljaju neke iz prošle godine. Jedan dio smo odradili. Ocijenjeni smo kao osma zemlja u EU u prošlog godini po uspješnosti u provedbi reformi, nismo baš na začelju. Vrlo smo zainteresirani da nastavimo provoditi reforme koje smo najavili, a koje idu u korist države, gospodarstva i građana. Naš konačni cilj je kroz ove reforme stvoriti još kvalitetnije okruženje u kojem ćemo nastaviti ovaj kotač koji se pokrenuo ubrzavati sve dok ne postignemo one stope rasta koje Hrvatskoj nužno trebaju da bi mogla normalno upravljati svojim javnim dugom i da bi mogla zadovoljiti sve socijalne potrebe građana - kazao je.
Potpredsjednik Vlade najavio je da će veliki naglasak u narednim mjesecima dati kako bi se jedan dio javnog duga refinancirao i restrukturirao.
- Ovo je vrijeme izuzetno povoljnih kamatnih stopa i to vrijeme treba iskoristiti. Ograničene su mogućnosti restrukturiranja ali svugdje gdje možemo to napraviti, kada je riječ o državnim obveznicama i zaduženju javnih poduzeća, to ćemo napraviti - poručio je.
Detaljnije o toj temi nije mogao govoriti, ali najavio je da će na tom poslu do kraja godine raditi širi tim ljudi u koji će biti uključeni predstavnici iz HNB-a te Instituta za financije.
- To nam je prioritet. Da vam objasnim zašto. Jedan postotni poen na kamatama na javni dug u ovom trenutku iznosi cca 3 milijarde kuna godišnje . U 10 godina ako se uspije smanjiti kamata sa šest na pet posto je ušteda od 30 milijardi kuna. Ni jedna druga reforma ne može donijeti toliku uštedu i novac kao što je kvalitetno restrukturiranje javnog duga. To ne znači naravno da je u ovom trenutku moguće refinancirati kompletan dug . Jedan dio ćemo refinancirati. Neće to biti ogromne uštede ali to je jedan bazen u kojem možemo naći prostor za kvalitetne uštede - izjavio je.
Kada je riječ o porezu na nekretnine čije uvođenje traži Komisija, Grčić je ponovio da z a sada nismo spremni za taj porez te da za to trebamo vrijeme i tehničku pripremu.
Najveći problem je podsjeća sređivanje vlasničkih odnosa i zemljišnih knjiga što je temeljna baza za uvođenje poreza na kojem se, kaže, kontinuirano radi. Grčić je naveo razliku između ove Vlade i njihovih političkih oponenata koji, dođu li na vlast, najavljuju radikalne rezove poput rezanje mirovina, smanjenje prava u zdravstvenom i socijalnom sustavu.
Pokretanje videa...
01:47
- Mi smo u tri godine praktički bez diranja u ijednu od tih komponenti uspjeli doći do ove točke u kojoj smo provedbom određenih reformi došli u situaciju da imamo konačno ekonomski oporavak i da smo blizu tom formalnom tehničkom izlasku iz recesije nakon šest godina. Mislim da je to glavna razlika i razdjelnica između politike ove Vlade i onoga što najavljuju naši oponenti u slučaju da dođu u situaciju da obnašaju vlast. Mislim da građani to moraju čuti - zaključio je.
24sata © 2026
