Grčić: Nema sankcija iz EK, znači da radimo dobar posao

Poruka Europske komisije da ipak neće pojačati makroekonomski nadzor nad Hrvatskom, čime je dala zeleno svjetlo Vladinom paketu mjera za potpredsjednika Vlade i ministra Branka Grčića još je jedna dobra vijest u nizu nakon podataka o rastu BDP-a, trenda pada nezaposlenosti, smanjenja deficita u prva četiri mjeseca ove godine.

- Odradili smo dobar posao , pripremili smo nacionalni program reformi koji je ocijenjen kao kvalitetan i kao dobra baza za provedbu ekonomskih politika i reformi u narednom razdoblju i fiskalne konsolidacije - rekao je Grčić zadovoljan što nikakvih sankcija za Hrvatsku nema iako se o tome nagađalo u javnosti. Najavio je posvećenost Vlade u provedbi najavljenih mjera, a Komisiji je zahvalio na partnerskom odnosu . Grčić je ponovio da je najveći izazov Vlade u narednom razdoblju borba za daljnje smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga.

Pokretanje videa...

02:15

Snježana Krnetić | Video: Snježana Krnetić

- U tom kontekstu promatram i ovih šest preporuka koje su od strane EK upućene prema Hrvatskoj. U preporukama se ponavljaju neke iz prošle godine. Jedan dio smo odradili. Ocijenjeni smo kao osma zemlja u EU u prošlog godini po uspješnosti u provedbi reformi, nismo baš na začelju. Vrlo smo zainteresirani da nastavimo provoditi reforme koje smo najavili, a koje idu u korist države, gospodarstva i građana. Naš konačni cilj je kroz ove reforme stvoriti još kvalitetnije okruženje u kojem ćemo nastaviti ovaj kotač koji se pokrenuo ubrzavati sve dok ne postignemo one stope rasta koje Hrvatskoj nužno trebaju da bi mogla normalno upravljati svojim javnim dugom i da bi mogla zadovoljiti sve socijalne potrebe građana - kazao je.

Potpredsjednik Vlade najavio je da će veliki naglasak u narednim mjesecima dati kako bi se jedan dio javnog duga refinancirao i restrukturirao.

- Ovo je vrijeme izuzetno povoljnih kamatnih stopa i to vrijeme treba iskoristiti. Ograničene su mogućnosti restrukturiranja ali svugdje gdje možemo to napraviti, kada je riječ o državnim obveznicama i zaduženju javnih poduzeća, to ćemo napraviti - poručio je.

Detaljnije o toj temi nije mogao govoriti, ali najavio je da će na tom poslu do kraja godine raditi širi tim ljudi u koji će biti uključeni predstavnici iz HNB-a te Instituta za financije.

- To nam je prioritet. Da vam objasnim zašto. Jedan postotni poen na kamatama na javni dug u ovom trenutku iznosi cca 3 milijarde kuna godišnje . U 10 godina ako se uspije smanjiti kamata sa šest na pet posto je ušteda od 30 milijardi kuna. Ni jedna druga reforma ne može donijeti toliku uštedu i novac kao što je kvalitetno restrukturiranje javnog duga. To ne znači naravno da je u ovom trenutku moguće refinancirati kompletan dug . Jedan dio ćemo refinancirati. Neće to biti ogromne uštede ali to je jedan bazen u kojem možemo naći prostor za kvalitetne uštede - izjavio je.

Kada je riječ o porezu na nekretnine čije uvođenje traži Komisija, Grčić je ponovio da z a sada nismo spremni za taj porez te da za to trebamo vrijeme i tehničku pripremu.

Najveći problem je podsjeća sređivanje vlasničkih odnosa i zemljišnih knjiga što je temeljna baza za uvođenje poreza na kojem se, kaže, kontinuirano radi. Grčić je naveo razliku između ove Vlade i njihovih političkih oponenata koji, dođu li na vlast, najavljuju radikalne rezove poput rezanje mirovina, smanjenje prava u zdravstvenom i socijalnom sustavu.

Pokretanje videa...

01:47

Snježana Krnetić | Video: Snježana Krnetić

- Mi smo u tri godine praktički bez diranja u ijednu od tih komponenti uspjeli doći do ove točke u kojoj smo provedbom određenih reformi došli u situaciju da imamo konačno ekonomski oporavak i da smo blizu tom formalnom tehničkom izlasku iz recesije nakon šest godina. Mislim da je to glavna razlika i razdjelnica između politike ove Vlade i onoga što najavljuju naši oponenti u slučaju da dođu u situaciju da obnašaju vlast. Mislim da građani to moraju čuti - zaključio je.