Pobuna nastavnika: Stopiranje reforme zlonamjerna sabotaža

Svi koji sudjeluju u procesu izabrani su po ključu stručnosti, a ne po ideološkom ključu. Obrazovanje se ne smije ideologizirati. Od osamostaljenja obrazovanje u Hrvatskoj nije shvaćeno kao potencijal. Sad je došlo vrijeme da se stanje promijeni. Temelji su dobri, a sve što trebamo je kontinuitet koji će proizići iz reforme koja prvi put proizlazi iz baze. Vrlo sigurno ponovio je to jučer voditelj Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić. Već je dogovoren razgovor s novim ministrom znanosti i obrazovanja Predragom Šustarom, kojem će biti prezentirano sve što je do sada napravljeno. Jokić je duboko uvjeren da Hrvatska ovo može izvesti jer je pozitivna zemlja. Na cijeli skandal u kojem je u smjernicama nove Vlade objavljeno kako će zaustaviti kurikularnu reformu oglasila se i udruga Nastavnici organizirano.

- Reforma (je) predstavlja(la) napredak u odnosu na trenutno stanje, a uvijek postoji mjesta za kritiku, a posebno za poboljšanja. Međutim, potpuno i jednostrano ukidanje nije nešto što bi itko trebao pozdraviti ili podržati, a kamoli provesti - objašnjavaju učitelji koji su u udruzi.

Iako smatraju da na reformi treba raditi i da je proces zapravo napravljen na brzaka, zaključuju kako je korak naprijed u odnosu na sada.

- Jedan od glavnih razloga zbog kojih ovakva reforma nikako nije dovoljan korak naprijed su nezainteresiranost političkih struktura, podređivanje prosvjete politikantskim interesima i stav da je obrazovanje zadnja rupa na svirali. Zbog svega toga, umjesto nekoliko godina, na raspolaganju je bilo samo nekoliko mjeseci. Zbog svega toga, umjesto financiranja koje bi bilo adekvatno golemom zadatku, moralo se ići u improvizacije i polovična rješenja. Zbog svega toga ni rezultat ne može biti zadovoljavajući. No svi ti problemi bi se sigurno uklonili ili barem značajno ublažili intenziviranjem posla, poklanjanjem veće pažnje obrazovanju i razumnijem financiranju. No umjesto toga dolazi vlast koja najavljuje ključ u bravu, dok bi, ako joj je imalo stalo do obrazovanja, trebala napraviti suprotno: pokloniti dodatnu pažnju i uložiti još više truda kako bi se ono što ne valja – i to upravo zbog maćehinskog odnosa politike prema obrazovanju – popravilo. Ako se ide u krivom smjeru, preusmjeriti. Ako se ide presporo, ubrzati. Ali stati u mjestu, parkirati, ne samo da je glupost, nego i zlonamjerna sabotaža. Presuda je donesena na neviđeno, zbog čega je lako povjerovati da iza ovoga ne stoji nikakva stručna motivacija, nego čisti revanšizam - kažu.

Bivši ministar Mornar šuti o stopiranju reforme...

U Ministarstvu obrazovanja danas će biti primopredaja dužnosti novome ministru Predragu Šustaru, donedavnom dekanu Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Nakon što se upozna s djelatnicima i sa stanjem, slijedi i sastanak s Borisom Jokićem. Bivši ministar Vedran Mornar još se nije javno očitovao o najavi ukidanja reforme. Ministar Šustar rekao je kako jedva čeka da upozna ekipu koja je radila na cjelovitoj kurikularnoj reformi.

- To je prevažan dokument da bi se odbacio. Želim da se uključi još više ljudi, da se uključe sve strane i da se dokumenti ispoliraju. Treba još više energije u to uložiti. Svima je u interesu da reforma što prije krene - rekao je. Ipak, čini se kako se sve strane moraju potruditi da cijela reforma bude u rokovima i provedena prema planiranome.

Promjene u školstvu ne smiju stati

Finska ima uspješan školski sustav jer je utemeljen na konsenzusu svih parlamentarnih stranaka o trajnom ulaganju u obrazovanje. Stav svake naše nove vlade bio je: ‘Mi znamo bolje i počinjemo sve iz početka’. Zato pozdravljam najavu novog ministra znanosti i obrazovanja Predraga Šustara da će nastaviti započetu reformu, kaže profesor Nikica Simić, osnivač Zadarske privatne gimnazije s pravom javnosti i autor knjiga o obrazovanju.

- Najava Vlade o zaustavljanju reforme našeg školskog sustava uistinu me rastužila. Kurikularna reforma koja je u tijeku pravi je prvi korak u procesu koji će uslijediti. Mislim da su u proces uključeni mnogi ljudi koji uistinu vjeruju da promjene mogu i ostvariti. Nakon javne rasprave o predloženim kurikulumima svi ćemo znati puno više. Bez “političke podrške” vrlo brzo će izgubiti želju za djelovanjem. Ako novi ministar uspostavi blisku suradnju s kreatorima i realizatorima promjena, ali i uspije Vladu uvjeriti u neophodnost i važnost reforme, moglo bi se dogoditi nešto dobro - dodaje Simić.

Da reformu treba nastaviti, smatra i Vlado Prskalo, ravnatelj Srednje škole “Matija Antun Reljković” u Slavonskom Brodu, koja je iz EU fondova dobila više od 40 milijuna kuna jer obrazuje vrhunske mlade stručnjake.

Ivica Galovic/PIXSELL