Prozvani APIS: Nije bilo krađe mandata, nitko se nije ni žalio

Ne stišavaju se  reakcije na izjavu Tomislava Karamarka, prvog potpredsjednika Vlade, koji je u subotu navečer, svega dan nakon preuzimanja vlasti, ozbiljno optužio da je HDZ pokraden u izbornoj noći za 5-6 mandata.

U nedjelju su odmah svi reagirali. U GONG-u kažu da u izbornoj noći nisu dobivali dojave o krađi glasova, a Karamarkovu izjavu smatraju opasnom.

Izjavu su komentirali Josip Leko, bivši predsjednik Sabora, ali i bivši premijer i šef SDP-a Zoran Milanović. I oni smatraju kako je riječ o vrlo opasnim optužbama.

- To je krajnje neozbiljno i uznemirujuće, jer tvrditi da se u Hrvatskoj 2015. godine nekoga potkrada je opasno. Sad bi bilo zanimljivo čuti što misli njegov šef Vlade. Njegov prvi pomoćnik kaže da se u Hrvatskoj krade na izborima, mene to kao Hrvata i kao bivšeg premijera uznemirava - rekao je Milanović u nedjelju u Sinju. Po Milanovićevim riječima, ne može biti potkradanja na izborima.  - Čak ni HDZ ne može potkradati na izborima, a to je najbolji dokaz da je sustav jako siguran jer tamo gdje ne može HDZ krasti, to je super sigurno - rekao je Milanović.

- Ja imam indicija da nismo sami u svemiru i vjerojatno sam u pravu. Njegove indicije su puno manje utemeljene od mojih da nismo sami u svemiru - kazao je Milanović.

No, neslužbeno se doznalo da su HDZ-ovi članovi biračkih odbora s birališta javljali rezultate koji se razlikuju od onih službenih. Njih je u DIP slao u državni APIS. 

- Tako je, to upućuje na sustav APIS. Ja sam dobio tu informaciju već iza, na dan izbora - kazao je Ivan Tepeš za emisiju Nedjeljom u 2. Napomenuo je da se do sada nitko nije žalio jer nisu htjeli ugroziti pregovore s Mostom.

U međuvremenu su HDZ i SDP počeli s prepiskama i međusobnim optužbama na Twitteru, a navečer se opet oglasio Karamarko i to na svom Facebook profilu. Karamarko je potvrdio da sumnja u APIS.

- Građanski nadzor postoji kod puno manje značajnih procesa i nad manje značajnim institucijama, a potpuni nadzor nad biračkim popisima i prebrojavanje glasova u Hrvatskoj obavljala je tvrtka koja je u vrijeme vladavine SDP-a bila u punom državnom vlasništvu, a u njoj su skoro svi zaposleni članovi te partije. Istražne radnje nisu moj, već posao policije i DORH-a, pa se nadam da će nadležna državna tijela umjesto mene progovoriti o načinu na koji je država došla u potpuno vlasništvo Apisa, o ulozi pojedinih SDP-ovaca u tome, a to će biti samo početak rasvjetljavanja svega sto se događalo u izbornoj noći 8. na 9. studenog 2015. - poručio je Karamarko.

No, u APIS-u odbacuju sve optužbe i sumnje u potkradanja. Poručuju da prozivanje njih za manipulaciju znači nepoznavanje izbornog procesa.

- Podsjećamo da u svakom biračkom odboru sjede predstavnici stranaka koji mogu uzeti kopije zapisnika. Koliko je nama poznato, ni jedna stranka nije se službeno žalila. APIS IT je zadužen za tehničku realizaciju provedbe izbora, a za sve ostalo, molimo da se obratite DIP-u kao nadležnom tijelu - odgovorili su iz APIS-a.

U ponedjeljak se očekuje obraćanje javnosti Branka Hrvatina, predsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

Bauk: Imam indicije da HDZ-ovci lupetaju

Tijekom primopredaje u Ministarstvu uprave dosadašnji ministar Arsen Bauk komentirao je HDZ-ove optužbe o krađi mandata:

- Oni govore o Apisu, što bi značilo da se insinuira da su u sustav uneseni drugi podaci od onih u zapisnicima s biračkih mjesta koji su javno objavljeni. Šest mandata je gotovo 70 tisuća glasova što bi značilo da je riječ o masovnoj pojavi. Ako u 60 dana u Domoljubnoj koaliciji nisu uspjeli naći ni jedan dokaz ni na jednom biračkom mjestu, onda imam indicije da lupetaju - rekao je Bauk.

Rok za žalbe je istekao

Valja spomenuti kako su konačni službeni izborni rezultati proglašeni prije dva mjeseca, te je istekao rok za žalbe.

 - Ako se i utvrdi nepravilnost, preostaje tek mogućnost propitivanja ustavnosti izbora. Ako bi se radilo o nekakvoj nepravilnosti koja se dogodila na nekom drugom mjestu, a ne na biračkim mjestima, onda bi možda bilo prostora za nekakvu reakaciju - kazao je za HRT profesor Mato Palić s Pravnog fakulteta u Osijeku.