'Svete krave gospodarstva moraju poreznoj platiti dug'

Braneći prijedlog Zakona o posredovanju pri zapošljavanju, ministar rada Mirando Mrsić najavio je vraćanje naknade ženama koje su izgubile posao, a još nemaju dovoljno godina za mirovinu.

- Zbog neusklađenosti zakona, ispustili smo iz vida 2100 žena koje su zbog birokratske greške izgubili naknadu na Zavodu za zapošljavanje. Ovim zakonom želimo tim ženama vratiti naknadu sve dok ne steknu godine da mogu ići u mirovinu. Žene kojima je naknada istekla, moći će podnijeti zahtjev za produženje naknade u roku od 30 dana otkada Zakon stupi na snagu, a one kojima nije isteklo pravo na novčanu naknadu moraju podnijeti zahtjev za produženje. Za tih 2100 žena osigurali smo za ovu godinu 7,2 milijuna kuna, a za sljedeću godinu 7,6 milijuna kuna - izvijestio je Mrsić.

Trenutno je u evidenciji 315.438 nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje, a ono što Mrsića brine je što u Hrvatskoj imam preko 30 posto nezaposlenih koji su mlađi od 29 godina.

- U ovom trenutku obrazujemo dobar dio mladih za Zavod za zapošljavanje, a to nije dobro ni za koga.Trebali bi obrazovati ljude koji se mogu uključiti u tržište rada. Želimo ispraviti nepravdu da se iz evidencije nezaposlenih brišu ljudi koji su poslani na obrazovanje. Osim toga, želimo učiniti sustav transparentnim, jer je do sada bilo ljudi koji su na zavodu primali 1600 kuna naknade, a dodatno zaradili 2,500 kuna. Stoga svi oni koji zarađuju više od 1550 kuna više se neće moći voditi u evidenciji Zavoda za zapošljavanje - rekao je Mrsić.

Dodao je da osim što iz dana u dan mijenjaju podatke o nezaposlenima, na stranicama objavljuju podatke i o zaposlenima. Najavio je i uvođenje funkcije zamjenika ravnatelja Zavoda, a smanjivanje broja pomoćnika.

Linić:  Problem RH je neodgovornost u platnom sustavu

Sabor je raspravljao o prijedlogu Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. 

Ministar Slavko Linić u uvodnom je izlaganju iznio da postoji realna mogućnost da naplate 25,8 milijardi kuna, te da su pravne osobe dužne gotovo 40 posto tog iznosa.

- Imamo 1,778,000 dužnika, od toga 131.000 pravnih osoba i 261000 fizičkih osoba samostalnih djelatnosti. Na fizičke osobe okrenute gospodarskoj djelatnosti otpada 43 posto, a na građane 18 posto tog duga. I to su otprilike dužnici prema poreznim obvezama koje imamo registrirane i od kojih možemo naplatiti tih 25.8 milijardi kuna. To pokazuje da živimo u državi u kojoj svijest o tome da se mora platiti obveze ne postoji. Onda nije ni za čuditi što imamo iznos od 42 milijardi ukupno registriranih neplaćenih obveza i mnogi investitori imaju problem da se odreknu ulaganjima u RH. Deset milijardi naših potraživanja je trenutno u blokadama, dvije milijarde u ovrhama, dvije milijarde u nekakvim odgodama, a u redovnoj naplati oko 13 milijardi kuna - iznio je Linić. 

Zastupnike je pozvao da shvate da je ovaj prijedlog Zakona dobrim dijelom proizašao iz razloga što je Vlada opterećena sudbinom zaposlenih, radnim mjestima i prevelikim brojem nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje.

- Sjetite se onih 25 milijardi. Preko 13 milijardi su neplaćeni doprinosi, znači obveze po zaposlenima, nisu dobili ni mirovinsku uplatu, ni zdravstvenu zaštitu, a niti onaj drugi mirovinski stup što je njihova vlastita štednja - rekao je Linić.

Istaknuo je da mnogi investitori imaju problem da se okrenu ulaganjima u Hrvatskoj i da je jedan od naših problema kad se govori o ulasku u EU i efikasnost pravosuđa.

- Kako zaokrenuti odgovornost porezne uprave, carine i ostalih subjekata države i početi tražiti disciplinu, kad je uvriježeno pravilo da treba biti neodgovoran. E sada okrećemo politiku i tražimo tijela koja su odgovorna za porezne dugove. Problem je što sustav plaši sve i najveći je problem neefikasnosti pravosudnih tijela. Preustroj nam traje od 12 do 15 godina što je neodrživo - rekao je Linić. Dodao je da blokada ne završava stečajevima, jer su to procesi koji ne daju sigurnost radnicima, te Vlada zato predlaže ovu mjeru da se proba riješiti odnos dužnika i vjerovnika, a sve u zaštiti radnih mjesta.

Ministar financija Linić rekao je kako je problem RH neodgovornost u platnom sustavu, neodgovornost prema obvezama i neizvršavanje obveza.

- Svrha ovog zakona je da pokušamo ubrzati procese nagodbi između vjerovnika i dužnika - rekao je Linić te dodao kako Vlada otpisom zateznih kamata želi stimulirati naplatu. Jadranka Kosor (HDZ) na sjednici je tražila od ministra da reagira na, kako ona kaže, vrlo opasne izjave da je Vlada na zatvorenim sjednicama otpisivala zatezne kamate na dugove.

- Rasprava koja se vodila oko toga što je radila bivša Vlada je nepotrebna. Nitko ne želi govoriti da je Vlada radila neovlašteno, donosila je odluke, a mnoge od tih odluka su svima poznate - rekao je Linić, a nakon njega se javio Ivan Šuker (HDZ).

- Zahvaljujem gospodinu Liniću što je rekao to što je rekao - poručio je Šuker ministru.

Linić: Do 1. lipnja će OIB biti u punoj primjeni

Ministar Linić je u završnom obrazloženju nakon završene rasprave, zastupnicima obećao da će ubuduće financijske materijale koji dođu pred njih kompletirati sa što više podataka, te najavio da će do 1. lipnja OIB biti u punoj primjeni.

- Evidentno je da treba spriječiti svaku zloupotrebu u otvaranju trgovačkih društava. OIB je vrlo važan instrument i značajno je uređen u našim nadležnim ministarstvima i očekujemo da će od 1. lipnja biti u punoj primjeni, nakon što još uskladimo neke tehničke stvari. Porezna uprava već sada radi ogromne provjere iz dostupnih podataka, te se istražuju mnoga kršenja poreznih pravila, zakona, a i prikrivanja prihoda - rekao je Linić. Najavio je da će mijenjati članak zakona u kojem će stajati da je zaštita poreznih podataka tajna, osim u slučaju poreznih dužnika.

'Daj što daš na rate'

Uime Hrvatskih laburista, Branko Vukšić istaknuo je kako je hrvatska država zapuštena, te tolerira nered i nedisciplinu.

- Moglo bi se to nazvati 'daj što daš na rate'. Nagrađuje ih se bez obzira jesu li ili nisu platili porez. Kako se osjećaju oni koji su redovito plaćali poreze zakidajući sebe i radnike na plaćama, jer je njima bilo prvo na pameti platit porez, a onda tek dati sebi - ustvrdio je Vukšić te dodao da je dug od 42 milijarde kuna nastao zbog premalo mrkve, a previše batine. Traži da se objavi registar dužnika da se može saznati tko je dužan i kako su se i kada stvarali dugovi prema državi.

- Njegovom objavom saznat ćemo da li je učinjen kriminal ili nije. On je puno značajniji od registra branitelja, jer branitelji imaju pravo znati tko im to krade novac - rekao je Vukšić. Ustvrdio je i da su u tom 42 milijardi kuna teškom kriminalu svojim nečinjenjem sudjelovale i Porezne uprave. Uime laburista zatražio je da se istraže svi oni koji su u Poreznoj žmirili na dva oka. 

- Moramo odlučiti hoće li Poreznu upravu voditi Superhik ili Robin Hood. Do sada je porezni sustav očito vodio Superhik- rekao je Laburist Dragutin Lesar.

Nadica Jelaš (SDP) upozorila je kako je koncem 2008. masa nepodmirenih dugova iznosila 19 milijardi dugova te da je u posljednje tri godine krize ta brojka porasla na 42 milijarde.Smatra kako se zbog te razarajuće nelikvidnosti mora produžiti naplata poreznog duga.

- Cilj je zaštiti svaku tvrtku od stečaja i sačuvati svako radno mjesto - rekla je Jelaš govoreći uime Kluba zastupnika SDP-a. Rok se, pojasnila je, skraćuje 90 na 60 dana. Kamata ostaje ista, 8,5 posto.

'Porezna uprava mora naplatiti dug svetim kravama hrvatskog gospodarstva'

Iako je Klub zastupnika HDSSB-a najavio da će podržati ovaj Zakon, ustvrdio je da cjelokupni sustav nije radio kvalitetno svoj posao, niti reagirao na vrijeme. Naglasio je da podaci pokazuju da država nije uspjela naplatiti 51,3 milijarde kuna doprinosa.

- Da je država naplatila taj dug, možemo samo zamisliti koliko bi to bilo bolnica, škola, sigurnih pružnih prijelaza, obilaznica koje nisu obilaznice smrti poput Đakovačke. Da je država naplatiti dug, vjerojatno ne bi morala ući u nova zaduženja i plaćati milijarde kamata da bi smanjila deficit. Tražimo objavu registra poreznih dužnika i to ne može biti tajni podatak. Zanimaju nas učinci ovog dosadašnjeg zakona i Porezne uprave, eventualne moguće odluke Vlade RH bez obzira tko joj bio na čelu, a koja je navodno donosila određene odluke na zatvorenim sjednicama na kojima su se navodno otpisivali porezni dugovi. Obzirom da takva izjava dolazi od ravnateljice Porezne uprave, tražimo da se javno i objave. To nije vlasništvo Porezne uprave, ni ministra financija niti bilo kojeg pojedinca u Vladi, već informacija koja zanima sve hrvatske građane koji su davali glasove ne samo ovoj, već i bivšim vladama - rekao je Vinković, te Poreznu upravu nazvao krakom famozne hrvatske hobotnice.

- Vrh porezne uprave čitavo je ovo vrijeme bio krak hrvatske hobotnice korupcije i kriminala. Da je radila svoj posao, tada ova porezna dugovanja ne bi dosegla 51 milijardu kuna i država se ne bi morala dodatno zaduživati za 22 milijarde kuna. Da je radila svoj posao, do ovog stanja ne bi došlo. Porezna uprava je ta koja mora izaći sa svim podacima i ne smije kazniti samo baku na tržnici koja prodaje jaja, sir, kajmak, ili je donijela zaklano pile, već naplatiti dug svetim kravama hrvatskog gospodarstva. To vam je posao, kao i objaviti sve one koji su dužni u RH - zaključio je Vinković.

'Bez korupcije ovaj se dug nije mogao nakupiti'

Ingrid Antičević Marinović (SDP) ustvrdila je da se bez korupcije ovaj dug nije mogao nakupiti, te da je rezultat moralne krize društva. Naglasila je da je kod nas malo demokratskih zakona i poruka, a puno nedemokratske prakse.

- Kako će građani ozbiljno shvatiti vlast ako praksu svedu na represivni aparat da naplate dug koji je narastao? A pravim se gluhi, nijemi i slijepi prema onima koji duguju. Svi znaju da to postoji. Ovo je vatrogasna mjera da se spasi ono što se spasiti da, te da se više ne ponovi. U Hrvatskoj propadaju oni koji se zakonito ponašaju, a oni koji se ponašaju nezakonito ne događa se ništa - konstatirala je Antičević Marinović. Apelirala je kolege da se ugledaju u banke koje se s pravom kritiziraju.

- Kako oni pozivaju svoje dužnike kada ne plate jednu ratu? Tako bi trebali i poreski subjekti, a ne da prođe toliko vremena, te da onaj koji je stvorio dugove ne postaje problem sam sebi, nego postaje problem države. Državna vlast ima sve mehanizme i dajem im potporu - zaključila je Antičević Marinović.

'Ne podržavamo 100-postotno otpisivanje zateznih kamata'

Srđan Gjurković (HNS) ponovio je kako je ovaj zakon borba za svako radno mjesto.

- Ovaj zakon je poruka svima onima koji ne budu poštivali i ne budu plaćali obveze, da nema više razgovora nego treba rješavati i čistiti ono što nije zdravo. Neće više biti mogućnosti igranja na način kako se dosad radilo - rekao je Gjurković.

Martina Dalić (HDZ) rekla je kako Klub zastupnika HDZ-a podržava ovaj prijedlog u prvom dijelu reprograma.

- S obzirom na gospodarske okolnosti, smatramo da je ovaj prijedlog primjeran. Slična je mjera bila u primjeni i prošle godine i time je reprogramirano 1,5 milijardi poreznog duga. Iz tog programa zaposleno je 35.000 ljudi. Ako ova mjera koju se sada predlaže to ponovo pomogne mislim da će biti dobra i zato u ovom prvom dijelu reprograma podržavamo ovaj prijedlog - rekla je Dalić te dodala kako ne podržavaju omogućavanje 100-postotnog otpisa zateznih kamata.

- Postoji porezni dug, brojke koje se gomilaju od početka stvaranja države. Zato otpis poreznog duga nije moguć - zaključila je Dalić.

Kaže kako je u prošloj godini naplaćeno 97,5 posto od svih ukupnih zaduženja.

Šuker: Funkcioniranje OIB-a je moglo spriječiti gomilanje dugova

Ivan Šuker (HDZ) je rekao kako je funkcioniranje OIB-a donekle moglo spriječiti gomilanje dugova.

- S obzirom da je on trebao u potpunosti profunkcionirati od 1.1.2011., jedan dio se sigurno mogao riješiti jer bi se naprosto otkrile određene činjenice, a to su poduzeća koja praktično ne postoje - rekao je Šuker. Komentirao je i najavu ministra Linića da će objaviti popis poreznih dužnika.

- Vratite se 2,5 godine unatrag kada je predstavljen Program gospodarskog oporavka. Vlada je tada tražila od HUP-ovaca da naprave oni listu neurednih platiša, kako prema državi, tako prema poduzetnicima. Do dana danas nismo naišli na pozitivni odgovor. Najlakše je kritizirati ali kada trebamo zajedno nešto napraviti, onda se neki povlače - rekao je bivši ministar financija. Dodao je kako je za objavu. U Saboru je u sijedu nekoliko puta ponovljeno kako u zadnje tri godine nije naplaćeno preko 24 milijarde poreznog duga. Šuker se osvrnuo i na to.

- Pogledajte statistiku porezne uprave. Jedino krizne 2009. je bila naplata 94 posto. Inače je svih ovih godina naplata 96 ili 97 posto. Ako je to bilo 2 do 3 milijarde godišnje onda ne može u tri godine biti 24 milijardi - rekao je.

Rasprava o financiranju lokalne samouprave

Zastupnici su u srijedu raspravljali i o konačnom prijedlogu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. 

Braneći zakon, ministar financija Slavko Linić ustvrdio je da se izmjenama Zakona o porezu na dohodak umanjili prihode jedinicama lokalne samouprave. Zakon je, kaže Linić, koncipiran da se jedinicama lokalne i regionalne samouprave prepuste dva indeksna poena doprinosa poreza na dohodak, a u isto vrijeme da se za dva indeksna poena smanje sredstva za zajedničko financiranje. Prema izračunu Ministarstva financija, treba nadomjestiti 193 milijuna kuna, bez kojih će ostati zbog povećanog iznosa neoporezivog dijela plaće.

- Na taj način pokušavamo ublažiti nedostajuća sredstva u jedinicama lokalne samouprave. Povećanjem dva indeksna poena gradovima i općinama udjeli će se povećati za 1,5 posto, a županiji 0.5 posto. Pred nama je ozbiljan posao, a slabost cijelog sustava je da gradovi i općine imaju iste ovlasti neovisno o svom fiskalnom kapacitetu. Svjesni smo da će dio jedinica lokalne samouprave imati nešto manje prihode, ali ocijenili smo da su dva indeksna poena, koliko smo mogli izdvojiti ta neravnoteža i da bitnih promjena ne bi trebalo biti - rekao je Linić.

HDSSB-ov Zoran Vinković ustvrdio je da će posljedica donošenja ovog zakona imati izrazito neravnopravnu i neravnomjernu raspodjelu financijskih sredstava koja su namijenjena jedinicama lokalne samouprave.

- Odbor za lokalnu i područnu samoupravu jednoglasno je predložio donošenje zaključka kojim se Vlada obvezuje provesti sustavne mjere fiskalne decentralizacije kroz sredstva poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na promet nekretnina, te poreza na dodanu vrijednost- izvijestio je Vinković u ime Odbora.

Saborski zastupnici raspravljali o programu EU 'Kazneno pravo'

Sabor je u srijedu raspravljao i o prijedlogu potvrđivanja Memoranduma o razumijevanju s Europskom unijom o sudjelovanju Hrvatske u programu Kazneno pravo, piše HRT.

Potvrđivanjem Memoranduma Hrvatskoj će se omogućiti sudjelovanje u projektima namijenjenima edukaciji pravosudnih dužnosnika te promociji i jačanju pravosudne suradnje utemeljene na međusobnom priznanju sudskih odluka.