Uskoro povoljnije? Država će srušiti cijenu najma stanova

Barem 2000 praznih stanova od banaka će ipak preuzeti država. Zatim će ih dati u najam. Tvrde da to neće gotovo ništa koštati proračun, a snizit će cijene najma za građane, pomoći građevinskim tvrtkama i naplatiti PDV u proračun.

Ideju preuzimanja stanova prije nekoliko mjeseci skromno je najavio ministar financija Slavko Linić. Sad je realizira Ministarstvo graditeljstva Anke Mrak Taritaš u suradnji s Linićem. Mrak Taritaš je preuzela na upravljanje i gotovo 600 praznih državnih stanova.

Intenzivno pregovaraju s bankama

I oni će ići u najam znatno povoljniji od tržišnog. Iz Ministarstva doznajemo kako intenzivno pregovaraju s bankama i da zato zasad ne mogu sa sigurnošću reći kako će model izgledati i koliko će točno stanova biti kupljeno. Banke su preuzele tisuće stanova od građevinara koji nisu mogli plaćati kredite za njihovu gradnju, a nisu ih mogli ni prodati. Ti stanovi i dalje stoje prazni, a na njih nije plaćen PDV. Linić od Nove godine priprema nova pravila prema kojima bi banke trebale platiti PDV na te stanove kao da su ih one kupile, a ne preuzele od građevinara. Riječ je o stotinama milijuna kuna.

- Banke bi nam dale stanove kroz leasing, ali uz popust koji još dogovaramo. Preko državne agencije za promet nekretnina dalje ćemo ih iznajmiti, a novac će ići bankama. Nakon 10-15 godina stanar bi ih mogao otkupiti, a dotadašnja najamnina bi se odbila od cijene - objašnjava osnovnu ideju izvor iz ministarstva.

Država na sebe ipak preuzima i rizik održavanja i sporenja s kupcima

Stanarina bi bila za veće gradove oko 20-25 kuna po četvornome metru, što znači da bi, primjerice, stan od 60 kvadrata u Zagrebu stajao samo 1500 kuna. Država računa na veći popust kod banaka jer će ih odjednom riješiti tisuća stanova. Cijena najma bi trebala biti dovoljna za pokrivanje rate leasinga. S nekoliko tisuća takvih stanova srušit će se cijene najma i smanjiti iznajmljivanje na crno. Država bi, primjerice, za 2000 stanova prosječne površine 50 kvadrata uprihodila jednokratno oko 110 milijuna kuna PDV-a.

Država na sebe ipak preuzima i rizik održavanja i sporenja s kupcima. Banke do sada uopće nisu željele registrirati tvrtke koje bi iznajmljivale prazne stanove niti se tim poslom bave.

Neki stručnjaci za nekretnine, poput Maruške Vizek s Ekonomskog fakulteta, ovaj model smatraju potpuno nepotrebnim i tvrde da bi banke mogle prodati te stanove ako spuste cijenu i prihvate gubitke.