Tko kredit vraća u anuitetima, većinu mjeseci će plaćati više nego ako ga vraća u ratama. Nakon isplate cijelog kredita anuitetima će vratiti 20 posto više no ratama
Detaljno smo istražili: Saznajte sve zamke ugovora za kredit
Kad možete, birajte kredit koji ćete otplaćivati u ratama. Razlika u ukupnom iznosu otplate kredita je između 15 i 20 posto ako ga, umjesto u anuitetima koje banke vole nuditi, otplaćujete u ratama, poručuje Iskra Maras, savjetnica za financijske i osiguravateljne usluge iz Saveza udruga za zaštitu potrošača.
Iako ih mnogi izjednačuju, rate i anuiteti nisu isto. Otplatom u ratama
odmah se ‘‘udara” na najvažniji dio kredita - glavnicu. Kod anuiteta
ispočetka veći novca otplaćuje kamate, a glavnica se vrlo sporo smanjuje.
- Anuiteti su jednaki mjesečni iznosi koji svaki mjesec uplaćujemo banci.
Sastoji se od dijela glavnice i kamate na preostalu glavnicu. Anuiteti su
uvijek jednaki, a zadnjim uplaćujemo preostalu razliku - objašnjava Maras
i dodaje da potrošači u pravilu, da bi kredit vraćali u ratama, moraju
imati veću kreditnu sposobnost.
Da se laici teško snalaze u bankarskim terminima, shvatio je i HNB pa je
nedavno promijenio uvjete pod kojima bankari mogu izdavati kredite i
naložio im da budu jednostavniji.
- Pri podizanju kredita sa sobom bismo trebali voditi pravnike - ogorčeno su zaključili mnogi koje su kredit u francima, a zatim divljanje tečaja te mijenjanje kamatnih stopa bez jasnih kriterija, doveli do ruba siromaštva, a da nisu potpuno nisu shvatili što im se dogodilo. Prema novim pravilima, bankari će morati na konkretnom primjeru objasniti koja je razlika između anuitetske i otplate na rate.
- Morat će izračunati iznos prvog anuiteta i prve te posljednje rate kao i
ukupan iznos pretpostavljenih kamata za oba načina otplate - objašnjava
promjene Iskra Maras i dodaje kako se klijentima moraju objasniti i
parametri o kojima ovisi promjena redovne i zatezne kamatne stope.
Morat će objasniti i način obračuna kamata koji se primjenjuje te
parametre o kojima ovisi promjena redovne i zatezne kamatne stope.
Rast vrijednosti franka pogodio je dužnike jer su za jedan franak davali
više kuna zbog čega im je kredit preko noći poskupio. Prema novim
pravilima, banke na konkretnom primjeru trebaju objasniti što za kredit
znači ako kuna oslabi u odnosu prema stranoj valuti. Jedna od novosti je
da HNB sada vodi popis banaka koji nude kredite u kunama, a banke, ako
nemaju odgovarajući kredit, moraju preporučiti banku koja ga ima.
Može se dogoditi da klijent ne može otplatiti kredit, no sada će znati s
čim će se u tom slučaju trebati suočiti.
- Banke trebaju jasno predočiti posljedice nepoštivanja obveza ili raskida
ugovora te redoslijed aktiviranja mjera kojima će se banka naplatit.
Klijent mora znati i da banka odabire kakav će to redoslijed biti - kaže
Maras. Promjene koje bi potrošačima trebale olakšati snalaženje s
bankarima pozdravljaju i udruge za zaštitu potrošača, no nezadovoljne su
jer bankari ne moraju ništa usmeno objašnjavati nego je dovoljno da
klijentima u ruke tutnu obrazac.
Nacrt ugovora i pomoć
STRUČNJACI Svaki građanin ima pravo od banke tražiti nacrt ugovora,
objašnjava Iskra Maras. Nakon što ga dobiju, potrošači bi trebali od
financijskog stručnjaka potražiti savjet. Maras kaže da se prije
potpisivanja konačnog ugovora mogu obratiti i udruzi za potrošačka prava.
Moguć i raskid ugovora
ROK OD 14 DANA Nakon sklapanja ugovora, čak i ako mu je novac od kredita
sjeo na račun, potrošač ima pravo na raskid ako misli da je ugovor bio
nepošten. Naravno, u takvim slučajevima dužan je banci vratiti sav novac.
S kamatama, kaže financijska savjetnica Iskra Maras.
Treba znati i kolika je efektivna stopa
STVARNI TROŠKOVI Banke naglasak stavljaju na nominalnu kamatnu stopu i ona
je ta koju navode u ugovoru. No opasnost prijeti od efektivne kamatne
stope. Ona podrazumijeva sve troškove kredita koje snosi klijent. Osim
redovne kamatne stope, tu su i naknada pri odobrenju kredita te trajanje
otplate. Efektivna stopa veća je od nominalne.
Znaju tražiti depozit, ali i učešće
NOVAC TRAŽI NOVAC Depozit je novac koji se polaže na račun u banci kao
sredstvo osiguranja naplate kredita i ostaje na njemu do otplate kredita,
nakon čega se vraća korisniku kredita. Kod namjenskih kredita banke mogu
tražiti i učešće. To je novac koji prije uzimanja kredita klijent već ima
i njime plaća određeni dio usluge ili robe zbog koje uzima kredit.
Jedan posto kamate znači mnogo novca
ČINI SE MALO, ALI... Kamatna stopa je najvažnija stavka kredita, naročito
kod stambenih kredita koji se uzimaju na 20 ili 30 godina. Na primjeru
kredita od 100.000 eura, s kamatom od pet posto, platili bismo ukupno
57.000 eura kamata, a s kamatnom stopom od šest posto, iznos koji bismo
platili samo za kamate popeo bi se gotovo do 70.000 eura.