Odvjetnici nisu dužni jamčiti da će posao obaviti kako treba?

Kad kupite nešto u prodavaonici, dobit ćete jamstvo. Jednako je i kad platite majstoru. I on mora jamčiti da je posao koji ste platili napravio kvalitetno. Ali odvjetnici su, čini se, posebna sorta. Osim što neki od njih rado građanima u ovrsi naplaćuju nepostojeće troškove, odvjetnici nisu dužni onome tko ih plaća jamčiti da će posao napraviti kako treba, iako njihovi troškovi mogu biti astronomski. To su nam potvrdili u Hrvatskoj odvjetničkoj komori i dodali da nezadovoljni građani njima mogu poslati pritužbu. Šteta zbog lošeg odvjetnika može biti velika pa se nameće pitanje tko će platiti odštetu onome tko je zbog odvjetničke pogreške izgubio sudski spor? - Prema Zakonu o odvjetništvu, propisano je da se svi odvjetnici moraju osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogli počiniti trećima u obavljanju odvjetničke dužnosti. 

Eventualnu štetu koju trpe iz rada odvjetnika mogu prijaviti osiguravajućem društvu kod kojeg je odvjetnik osiguran. Svaki odvjetnik mora biti osiguran na minimalnu svotu od 800.000 kuna po svakom štetnom događaju. Ako šteta prelazi 800.000 kuna, za razliku odvjetnik odgovara svojom cjelokupnom imovinom. - Odvjetnička društva osnovana kao d.o.o. moraju biti osigurana na minimalnu svotu od devet milijuna kuna - kažu u Hrvatskoj odvjetničkoj komori (HOK). Odvjetnica Dijana Kladar opisala nam je primjer kad se odšteta može dobiti: Odvjetnik koji nije u zakonskom roku podnio tužbu, odgovoran je ako stranka zbog toga izgubi spor, ali samo u slučaju ako bi spor dobila da je tužbu podnio u roku. Pravo na odštetu odlazi u zastaru nakon tri godine, pa pazite na rokove. Računa se od datuma kad ste saznali za štetu, odnosno da je odvjetnik za to kriv. Odšteta se može tražiti mirnim putem, a ako to ne pomogne, sudskim.

I za njih vrijedi zakon o zaštiti potrošača