Oprez: Kuću će vam uzeti i ako imate samo jednu kunu duga

Zakonom nije propisana minimalna visina duga za ovrhu na nekretninama, kao ni za ovrhu na drugim predmetima ovrhe. No propisano je da će se pri provedbi ovrhe i osiguranja paziti na dostojanstvo ovršenika.

Tako Fina odgovara na pitanje može li netko zbog minimalnog duga ostati bez kuće ili stana u kojem živi. To znači da nečiju jedinu nekretninu teoretski mogu uzeti i zbog kune duga koje u tom trenutku nema i ne može ni od koga posuditi, tj. ako nema štednju, auto, nakit, umjetnine niti druge pokretnine od čega bi se mogli naplatiti. Iako se u Fini pozivaju na dostojanstvo, oni koji su iskusili ovrhu znaju da tu nema previše dostojanstva. Ovrhovoditelj bira što će ovršiti. No početkom 2015. u primjeni je dio novog Ovršnog zakona.

- Dužnik će u roku od osam dana od dostave rješenja o ovrsi nad nekretninom moći sudu predložiti odgodu, i to na nekretnini u kojoj stanuje te koja je nužna za njegove osnovne stambene potrebe i osoba koje je dužan uzdržavati - kaže Dunja Mak iz Potrošačkog foruma. U Fini kažu je ovršenik dužan priložiti dokaz o postojanju nečega iz čega će platiti dug, npr. prodat će auto, nakit, posuditi novac... Uz adekvatno objašnjenje i dokaze, sud će mu dati godinu za to. Sud će morati prihvatiti prijedlog ako bi dužnik bez te nekretnine završio na cesti. Ako dužnik ne ispoštuje obećanje, ovrha nad nekretninom se nastavlja. Mnogi pitaju imaju li pravo dobiti dio od prodaje ako je dug manji od vrijednosti nekretnine.

- Taj dio se isplaćuje nakon prodaje, i to razlika koja ostane nakon što se podmire svi koji imaju pravo namirenja - objašnjava Kladar, a Dunja Mak dodaje kako je ovrhovoditelj dužan uplatiti razliku na poseban račun kod Fine. I u Fini kažu da se nekretnina koja završi pod ovrhom ne smije prodati po bilo kojoj cijeni, samo da bi se dug platio. Od 2015. dražba će se obavljati na internetu, provodit će je Fina, a sud provjeravati i davati konačno odobrenje. Nekretnina će se na prvoj dražbi smjeti prodati za 4/5 tržišne vrijednosti, a na drugoj za 3/5. Sad se na prvoj dražbi može prodati za 2/3 vrijednosti, a na drugoj samo za pola. Oni koji ovrsi ne uspiju pobjeći, od 2015. moći će tražiti da u prodanoj nekretnini žive godinu dana kao podstanari, ako im je to bio jedini dom. Najam bi plaćali novom vlasniku u visini tržišne vrijednosti.

- Ako se kupac i ovršenik ne mogu dogovoriti o najmu, utvrdit će je sud prema tržišnim cijenama - kaže Mak. Ali ako novi vlasnik ponudi ovršeniku korištenje drugog stambenog prostora na godinu dana, tada ovršenik gubi pravo privremenog ostanka. Za javnu dražbu na internetu Fina će prikupljati ponude za prodaju deset radnih dana. Ako se na prvoj dražbi nekretnina ne proda, druga će početi pozivom dan nakon neuspjele prve dražbe.

- Ako se ni na drugoj ne prikupi valjana ponuda, Fina o tome obavještava sud koji obustavlja ovrhu - kaže Mak. Nakon druge neuspješne prodaje ovrhovoditelj će moći u roku od tri dana tražiti da se upiše na nekretninu (kao osiguranje plaćanja duga). Moći će i ponovno zatražiti ovrhu nad nekretninom. 

Ovrhovoditelj sam bira na što će sjesti ovrha

- Najčešće ne idu na nekretninu u kojoj se živi ako se imaju iz čega drugog naplatiti. Ali u Hrvatskoj je problem što ljudi koji završavaju na cesti ostaju bez stanova jer nemaju što drugo ponuditi. Nemaju ušteđevinu, nemaju vikendicu - kaže Dijana Kladar, a rješenje vidi u zakonu o osobnom bankrotu. Dužnici bi dobili osobnog financijskog savjetnika kako bi lakše riješili otplatu.