Trostruki europski prvak KK Split danas je na koljenima, tek je šesti u hrvatskoj ligi, i navijači se s tugom sjećaju vremena kad je u žutom dresu igrao Avie Lester
SJEĆAŠ LI SE
Ante Luster: Još čuvam žuti dres, volio bih novo okupljanje
Avie Lester (46) prvi je tamnoputi igrač u povijesti splitske košarke, a s Popom ‘84, kako se klub zvao u sezoni 1990/’91, osvojio je treći uzastopni naslov prvaka Europe. Popularnog Antu Lustera, kako su ga Splićani prozvali, pronašli smo u Raleighu u Sjevernoj Carolini, gdje radi kao trener u školi košarke.
- Ponosan sam na taj nadimak, bio je to znak da su me Splićani prihvatili - obradovao se Lester pozivu iz Splita, o kojem prije dolaska nije znao baš ništa.
Još žalim što zbog propisa nisam smio igrati u Jugoligi nego samo u Kupu prvaka, bio je pojačanje samo za Europu
- Iz enciklopedije sam naučio osnovno, bilo mi je lakše kad sam saznao da je Split na moru te da se u Jugoslaviji igra dobra košarka jer su Dražena Petrovića i Dina Rađu tražili NBA klubovi. Želio sam se dokazati nakon koledža, a dvostruki europski prvak bio je prava prilika.
Isprva se teško snalazio u novoj sredini.
- Nisam poznavao jezik, ljude, navike... Bio sam usamljen dok nisam počeo izlaziti sa suigračima. Već do Božića upoznao sam dosta ljudi, pa sam i sam izlazio. Split je prekrasan u svakom pogledu, prvi put sam gledao vaterpolo, rukomet... Izlazio sam s rukometašicom, koju sam zbog jakog šuta zvao The Big Gun. I danas se sjećam nekih izraza poput ‘dobar dan’, ‘hvala’, znam brojeve...
Bio sam uzbuđen zbog odlaska u inozemstvo, zbog nastupa u Kupu prvaka..., POP 84 mu je bio prvi klub izvan SAD-a
Lester je živio u hotelu Split.
- Iznenadio sam se velikim brojem TV-programa na engleskom, no nisam shvaćao zašto u sobi nema hladnjaka. Sjajno su se brinuli o meni, sobarica bi mi nosila hranu kad sam bio umoran ili bolestan.
Osvajanje trećeg naslova diglo je cijeli grad na noge.
- Na koledžu sam bio blizu naslova, no nisam uspio. Zato mi je ovaj sa Splitom još i draži. Bilo je to ostvarenje snova, a ja sam bio presretan jer sam dao velik doprinos u finalu protiv Barcelone. Nakon povratka svi su otišli na proslavu u klub Paganini, gdje smo na stolovima plesali do jutra.
Bilo je i bračnih ponuda za Antu.
- Gostovali smo u TV-emisiji i uživo odgovarali na pitanja gledatelja. Javila se starija gospođa i ponudila mi da oženim njenu unuku, samo da ostanem u Splitu. Tijekom te godine imao sam samo jednu neugodnu situaciju. Dobio sam limenku piva u glavu jer sam izašao s jednom curom u grad. Čovjek je bio pijan, valjda mu se to nije svidjelo. Pobjesnio sam, no sve se brzo smirilo.
Iako se bližio rat, Ante nije znao ništa o tome.
- Prije dolaska sam mislio kako je Hrvatska poput Kalifornije, nisam znao da želite neovisnost. Bilo je očito da jugoslavenske vlasti nisu bile sretne što se hrvatske zastave vijore posvuda u Splitu i Zagrebu, o tome su mi pričali i suigrači, no nisam puno razumio. Imali smo Hrvata i Srba u momčadi i često sam se pitao je li se i njima dogodilo ono što i Vladi Divcu i Draženu Petroviću u filmu ‘Nekoć braća’.
Moj sin Avie III. (8) odličan je šuter, a kći Imani (9) jedna od najboljih igračica u državi, od šestero djece, dvoje igra košarku
Iz Splita je otišao tužan.
- Bilo mi je žao otići, no još više mi je bilo žao što me sljedeće godine nisu zvali natrag. Poslije sam u Francuskoj i Belgiji pratio što se događalo s klubom. Nemam kontakta ni s kim iz tih vremena, no volio bih da se dogovori neko okupljanje, da opet vidim suigrače, posjetim neka mjesta na koja sam izlazio, na koncu, da vidim i neke mlade igrače, kojima bih mogao pokazati neke stvari. Često se sjetim Splita, pa odem do sobe, izvadim iz ormara dres koji sam sačuvao za uspomenu...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
