• Članak
  • Komentari 1077
  • Share 22280
  • Tweet150

Liječnica je tri dana bila mrtva: Vidjela sam sve, i raj i pakao

Ukrajinska liječnica Tatjana Anisimova Bjelous (65), majka petero djece, je umrla na operaciji. Duša joj je napustila tijelo, a ona je gledala kako je žele oživiti...

Nedjelja, 12. 5. 2013. u 19:00    Piše: Iva Rebac , Snježana Krnetić

Treći dan nakon što je Ukrajinka dr. Tatjana Anisimova Bjelous (65), majka petero djece preminula na operacijskom stolu bolnice u Odessi, njezina obitelj u bolnicu je došla po tijelo. Prošla su 72 sata i već su se pitali zašto ih nitko ne zove.

- Tijelo nije ovdje. Tatjana je oživjela - rekli su im liječnici. Njezina majka ih je pogledala ne vjerujući što joj govore.

- Ma vi se šalite. Kako mrtvac nakon tri dana može oživjeti? - upitala ih je. Jedino je Tatjanin suprug Većeslav uporno ponavljao da ne dogovaraju ukop jer će se njegova žena vratiti. To mu je kazao Gospodin Bog.

Duša joj prošla raj, čistilište i pakao

- Moja majka je kukala i govorila da je jadna doživjela smrt djeteta i u isto vrijeme ludilo zeta. Govorili su da je sišao s uma.Tko će paziti na djecu pitala se - prepričava Tatjana što se odigravalo tijekom njezine smrti i oživljenja te 1991. Naime, zbog raka na mozgu završila je na operaciji i nakon tri dana probudila se u mrtvačnici. Prethodno je njezina duša prošla raj, čistilište i pakao.

- Nakon što sam vidjela pakao i raj i stajala na podnožju Božjeg prijestolja uletjela sam u svoje tijelo uz veliku patnju i bol. I tada sam ugledala sobu, pločice na zidovima, ženu u bijeloj kuti i vodu prolivenu na podu. Žena je upirala prstom u mene u totalnom šoku ne mogavši izustiti ni riječi - kaže Tatjana.

- Ta žena je problijedila, a zatim je počela vikati. Upitala sam je "Zašto ti vičeš, mene sve boli", a ona je sva izbezumljena odjurila iz mrtvačnice - kaže nam Tatjana. Bilo joj je hladno pa se ogrnula plahtom kojom je bila prekrivena. 

Studenti medicine već su počeli secirati njezino tijelo

Pogledala je u svoje noge i na jednoj vidjela karticu s brojem, a na drugoj napisano ime, prezime i datum smrti. Zatim je ugledala razrezan trbuh. Čudno, pomislila je. No nije bilo čudno. Ona je još prije kao liječnica i bivša studentica medicine odlučila kad umre svoj leš ostaviti studentima da na njemu vježbaju. U petak su studenti medicine već na njoj radili. Izvadili su joj maternicu i jajnike. Preko vikenda nije bilo nikoga, a u ponedjeljak, kad su opet trebali doći, ona se već vratila među žive. Ubrzo je u mrtvačnicu ušao kirurg, njezin bivši profesor s fakulteta.

- Ne! Ne! To je nemoguće! Ti si mrtva - rekao je, a Tatjana se pokrila plahtom i rekla mu je da je ipak živa.

- Da, ruke ti se miču. Živa si, brzo lezi. A što da sada radim s tobom? Uvijek si stvarala probleme, ali ovo je već previše - rekao je šokirani liječnik. Tatjana je tada pogledala svoje ruke. Mrtvačka boja i pjege, plavo crni nokti...

Najmlađe dijete me se bojalo i k meni nije dolazilo jer je prvih mjesec dana moja koža još uvijek imala mrtvačku boju

- Rekla sam mu da me zašije gdje sam izrezana što je i napravio. Moje dvoje mlađe djece, od 12 i 13 godina bili su zbunjeni. Najprije su im rekli da im je mama umrla, a zatim da je oživjela. Najmlađe dijete me se bojalo i k meni nije dolazilo jer je prvih mjesec dana moja koža još uvijek imala mrtvačku boju - kaže Tatjana. 

Opisala nam je putovanje kroz raj i pakao. Sve je počelo u operacijskoj sali nakon što je duša napustila tijelo. Stajala je pored stola i gledala kako je oživljavaju. Kolegi kirurgu vikala je da ne želi natrag u tijelo. Nakon što se on nije obazirao krenula je niz bolnički hodnik. Na njegovom kraju vidjela je supruga na koljenima kako se moli za njezino ozdravljenje. Pokušavala mu je reći da je dobro i da se ne brine, ali on nije čuo. 

Nazirali su se obrisi čovjeka u bijeloj haljini koja je lepršala. Pomislila sam da je Isus. Kad sam došla pred njega pala sam na koljena a on mi je rekao "Ustani, nisam ja Krist. Pred mnom ne smiješ klečati, ja sam anđeo, poslao me Bog

- U jednom trenutku našla sam se u tunelu koji je bio hladan, taman i vlažan i osjećala sam kao da hodam po močvari ali sam na kraju ugledala svjetlost i točno sam znala kamo idem. Svjetlost je bila prekrasna i jarka. U njoj su se nazirali obrisi čovjeka u bijeloj haljini koja je lepršala. Pomislila sam da je Isus. Kad sam došla pred njega pala sam na koljena, a on mi je rekao "Ustani, nisam ja Krist. Pred mnom ne smiješ klečati, ja sam anđeo, poslao me Bog" - priča nam Tatjana.

''Ne znam zašto je Bog odabrao baš mene''

Ona ne zna zašto je Bog baš nju izabrao. Zašto ju je usmrtio, a potom joj pokazao raj i pakao i dao joj u zadatak da svjedoči u njegovo ime, da prenosi svima njegovu dobrotu.

- Lagala sam, nisam bila pokorna, kažnjavala sam i tukla djecu. Učila sam ih da se boje Boga, ali ne i da ga ljube. Nisam bila aktivna u Crkvi, znala sam biti prepredena. Puno je toga bilo. I kad sam ga susrela otvorio mi je Knjigu mog života i vidjela sam sve što sam radila, što sam govorila i mislila - priča nam Tatjana. 

Božje prijestolje osvjetljavalo je sve oko sebe. Sjetila se i psalama koji govore kako Božje prijestolje obasjava sve oko sebe jer tamo nema ni sunca ni mjeseca.

Nije uspjela pogledati Bogu u lice

Htjela je pogledati Bogu u lice, ali nije uspjela. Anđeo koji ju je vodio cijelim putem položio je ruku na njenu glavu i nagnuo je dolje. Pala je na koljena. 

- Rekao mi je da nitko živ nije vidio lice Gospodnje. Da tko je vidio Krista vidio je i Oca i tko je vidio Oca vidio je i Krista - nastavlja priču Tatjana. Tada joj se, kaže obratio Bog i upitao je što je ona za njega učinila. Tatjana je odgovarala da se stalno molila. 

- Zatim su dva anđela otvorila jedan svitak i vidjela sam sebe kako čitam Bibliju, ali selektivno i to samo ono što mi se sviđa i da zapravo nisam razmišljala o tome što tamo piše. Čitala bi stihove, a razmišljala o tome kako moram ići na posao, odvesti djecu u vrtić, što skuhati danas. Molila sam i uvijek tražila nešto, ali nikad nisam zahvaljivala. Rekao mi je da bi čula njegov glas da sam istraživala Sveto pismo - objašnjava Tatjana. 

Molila sam i uvijek tražila nešto, ali nikad nisam zahvaljivala. Rekao mi je da bi čula njegov glas da sam istraživala Sveto pismo

- ''O Gospodine, oprosti mi'' rekla sam mu i kao malo dijete počela jecati, a on mi je odgovorio da su mi grijesi oprošteni zbog smrti njegovog sina na Golgoti. I tada sam pred sobom ugledala Golgotu i ostala užasnuta. U svjetini koja je vikala "Razapni ga" bila sam i ja. Bog mi je tada rekao da su moji grijesi bili tamo. Tada sam rekla da neću griješiti više - priča Tatjana. 

Duše na nebu ne vide pakao, on je za njih zatvoren. Vide zemlju i svoje bližnje za koje mole na podnožju Božjeg prijestolja.  Bog joj je pokazao nebo kako se otvara. Ugledala je zemlju i jasno vidjela svaku osobu na njoj. Pokraj svakog čovjeka bio je anđeo i demon koji bi zapisivali svaku riječ i misao. Vidjela je, kaže, mnogo ružnih lica i pitala je Boga otkud svi ti ružni ljudi. 

- Prije si vidjela samo izvanjsku ljusku, a sad vidiš njihova srca. Vrati se i reci im da se ovaj svijet bliži svom kraju. Ja stojim na vratima i čekam da se pokaju. Evo, pokazao sam ti ono što većina ljudi nije vidjela - rekao mi je, a zatim me je anđeo poveo u obilazak raja.

Naišla na svojeg sina koji je umro kao beba

Hodala je po vlažnoj, mekoj travi koja joj je milovala stopala. Sve je bilo prepuno predivnog cvijeća i zrelih, mirisnih voćki. Voda je tekla s trona Božjeg i od svih prizora zastajao joj je dah. Tada je anđeo pred nju doveo mladića kojeg ona na prvu nije prepoznala. To je bio njezino prvo dijete, sin koji je umro s 10 mjeseci. 

- Nazvao me mamom. Tada sam shvatila da je to moje dijete. Jedino što sam htjela je zagrliti ga. Ali anđeo to nije dopustio jer sam bila predodređena da se vratim na zemlju. Sin mi je rekao da ne bi bio ovdje da me nije napustio tada. Zahvalila sam Bogu - kaže Tatjana. Malo nakon toga ugledala je svog oca koji nije bio star već čovjek od 30 godina. Pitao ju je što radi ovdje jer njezino vrijeme još nije došlo. 

- Moj otac je završio u raju jer se zadnjih 15 minuta prije smrti pokajao u prisustvu svećenika - nastavlja priču Tatjana

Nakon susreta s ocem približili su se zavjesi od magle. Prošli su kroz nju i odmah je osjetila užasan smrad i vrućinu. Jedva je disala. Bio je to užasno jak vonj spaljenog mesa, pokvarenih jaja i znoja, a cijelo vrijeme čula se glazba, heavy metal i žestoki rock.

Moj otac je završio u raju jer se zadnjih 15 minuta prije smrti pokajao u prisustvu svećenika

- Tamo nema vode, tamo je takva suhoća da sam osjetila kao da mi puca koža, Osjetila sam svježinu tek kad sam anđela uzela objeručke moleći ga da me nikako ne ispušta. To mjesto je prvi krug pakla poznatiji kao čistilište - ističe Tatjana.

- Tu su ljudi u zatvorenom prostoru punom plina koji jure s jedne strane na drugu. Vide raj ali ne mogu ući u njega. Vape za pomoć. Oni malaksali koji pokušavaju sjesti ne uspijevaju jer ih demoni progone. Dižu pogled prema nebu ali ne smiju izgovoriti ime Gospodnje. To su oni koji čekaju suđenje. Na sudu će se možda opravdati, a možda i ne. Propustili su svoju priliku za spasenje na Zemlji - objašnjava Tatjana. 

Tu se u plinovitom oblaku nalik akvariju nalaze duše abortirane djece koji jezivo vrište ali ne osjećaju bolove. Oni viču "Ne ubij me, hoću živjeti, voljet ću te majko". Oni odlaze u raj jedino ako se njihovi roditelji na zemlji pokaju, a ako ne čekaju ih tamo kao svjedoci.

Kad su krenuli dublje prema paklu na putu je vidjela demone koji režu duše na sitne komade, a svaki i najmanji komad vrišti iz sve snage. Oni se kasnije spajaju i tako u krug. To su duše ljudi koji su za života razdvajali odnosno unosili razdor među ljude.

''I ravnodušni odlaze u pakao''

U jednom od krugova pakla, u kojem se stalno čuju jecaju, urlici i krici, ugledala je poznate oči. To je bila njezina baka s očeve strane. Iako je redovno išla u crkvu, voljela je ogovarati i proklinjati ljude.

- Imala je užarenu štipaljku koja joj je vukla jezik. Vatra bi je preko jezika i dušnika spalila cijelu. Pretvorila bi se u prah i opet sve u krug - zatečena je bila Tatjana koja ni danas ne može suspregnuti emocije kad se toga sjeti. Najviše su je pogodile sudbine ravnodušnih ljudi. Onih koji za života nisu činili zlo, ali ni dobro. Nije mislila da će i oni završiti u paklu. Vidjela je i demone koji vrhovnom đavlu, koji maskiran sjedi na tronu, donose ljudske duše. Ugledavši jednu takvu prepoznala je političara iz svoje zemlje. Upitala je anđela ''Pa otkud on tu? On je živ.''

- Odgovorio mi je da je taj čovjek sklopio pakt sa sotonom i prodao mu svoju dušu. Nju će zauzeti demon koji će na Zemlji živjeti kroz tog čovjeka - kaže Tatjana. Nakon što je vidjela sve što joj je Bog želio pokazati, anđeo ju je lagano gurnuo i ona se vratila u svoje tijelo.

Dr. Tatjana Anisimova Bjelous prvo predavanje održala je u petak u Zagrebu na temu "Ima li života poslije smrti?". Nakon toga krenula je na turneju po Hrvatskoj. Održat će predavanja i u Sisku, Varaždinu, Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Puli i Dubrovniku.


Pročitajte više vijesti iz rubrike Sudbine.

Tagovi: tatjana anisimova bjelous, smrt, oživljavanje, liječnica

Izdvojeni komentari 1077 komentara Pogledaj sve komentare
12.05.2013., 19:25

zof: Priča je jako čudna, neobična, puna nevjerovatnih stvari i detalja. Ono da su studenti medicine već vježbali na njoj me užasnulo.. Trebalo bi čuti priču liječnika u bolnici, pa vidjeti bar otprilike što se to desilo.. A da bi svatko od nas u životu mogao biti bar malo bolji, mogli bi.. Sigurno.

12.05.2013., 19:21

-mariela-: Moja dobra poznanica ima slicno iskustvo ali bez raja,pakla i cistilista.Zena je dobila krvarenje i pala u komu,nije bila anestezija u pitanju. Ona je,nakon sto je spasena,pricala sve kako se odvijalo njeno spasavanje. Sve je kaze vidjel iz visine,kao da je sa balkona promatrala sta se dogadja sa njom dolje na zemlji. Lijecnici su zapisali njeno iskustvo,jer ono sta je ona pricala,nema sanse da je kao osoba u komi mogla znati..Kaze,da je jako cudan i zastrasujuci osjecaj,zelis im reci da ih cujes,da si ziv,cak i govoris ali te nitko od njih te ne cuje. Pricala je kako je se strasno uplasila kad je vidjela kako se trese od defibrilatora i tocno je znala opisat osobu koja je to radila...ona je u tom trenutku vjerovala da ce je sa tim ubiti,jer se ona osjecala zivom i zdravom.... Cesto ljudi poslije tezih operacija,imaju tako neke cudne dozivljaje koje pricaju...Neki su ubjedeni i poprilicno dobro opisu svoju operaciju...na zalost,ne pridaje se bas velika paznja tome...obicno se pripise buncanju nakon anestezije,ali bilo bi zanimljivo uci malo dublje u te price.... prikaži sve

12.05.2013., 19:34

prca: sad kad znam gdje političari završe puno se bolje osječam,...

Ne slažeš se? Komentiraj!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.

Budite naš čitatelj reporter Obrazac
telefon: 01/24-24-242 e-mail: reporter@24sata.hr Sve priče objavljene u tiskanom izdanju nagrađujemo sa 100 do 1000 kuna. Šaljite i na MMS: 099/224-2424, SMS 662024 (1,24 kn za sve operatere).

Zatvori / Otvori toolbar
24shop