Dok zemlji polako ponestaje novca jer Grci svake sekunde s bankomata podignu 3000 eura, njihov premijer i ministar financija pozivaju ih da odbiju mjere štednje
'Da potpišem sporazum s EU? Ne, prije bih si odrezao ruku!'
Grčka do 30. lipnja nije platila dug MMF-u u iznosu od 1,6 milijardi eura i tako je tehnički završila u bankrotu. No to nije približno nije sve što ta zemlja duguje međunarodnim institucijama.
Niti eventualno nedjeljno "ne" mjerama štednje, koje bi birači mogli izreći na referendumu, neće izbrisati još 10 milijardi eura duga Grčke prema EU i MMF-u. Sav taj novac Grci moraju vratiti do kraja ove godine.
Grčka 2016. godine mora vratiti oko šest milijardi eura, 2017. 7,5 milijardi eura, a 2018. 3,5 milijardi, a 2019. 11 milijardi eura.
Situacija u zemlji i dalje je dramatična, a iako zasad banke imaju novca, stručnjaci procjenjuju da će tako biti još samo nekoliko dana.
- Sustav može izdržati još nekoliko sati, dana...nikako tjedana - rekao je jedan bankovni dužnosnik.
Procjenjuje se da svake sekundi Grci s bankomata podignu oko 3000 eura.
Prema posljednjim istraživanjima, 47 posto ljudi na nedjeljnom referendumu planira glasovati za, a njih 39,3 posto protiv mjera štednje. No, ti se postotci mijenjaju iz dana u dan.
Zanimljivo je i da većina onih koji su protiv mjera želi ostanak u eurozoni iako već danima stižu upozorenja da to vjerojatno neće biti moguće odbije li Grčka zahtjeve međunarodnih kreditora.
Vlasti i dalje pozivaju ljude da glasaju protiv, a svoju ostavku u slučaju prihvaćanja mjera štednje, nakon premijera Tsiprasa, najavio je i ministar financija Yanis Varoufakis. U intervjuu Bloombergu poručio je:
- Radije bih si odrezao ruku nego potpisao sporazum koji neće jamčiti olakšavanje otplate duga!
Najava referenduma zasad je Grčkoj donijela samo štete, a ponajviše je stradao turizam od kojeg u toj zemlji žive milijuni ljudi. Alarmantno zvuči podatak da imaju 50.000 otkaza rezervacija dnevno. Čak i dio onih turista koji se trenutačno odmaraju u Grčkoj svoje odmore prekida i vraća se kući.
Što god građani u nedjelju rekli, Grčka će i dalje ostati visoko zadužena zemlja kojoj su potrebne korjenite reforme.