Izbjeglice u Njemačkoj nakon 3 godine mogu biti izgnane, ali...

Kada izbjeglica uđe u Njemačku, mora podnijeti zahtjev za azil službi na granici, policiji ili drugim nadležnim službama. Nakon toga, tražitelje azila vlasti šalju u kolektivne prihvatne centre gdje su privremeno smješteni, odnosno nekoliko dana ili kraće. 

Nakon nekoliko dana u prihvatnim centrima, koji su često stadioni, dvorane i sl. i koje su njemačke vlasti na brzinu osposobile za prihvat velikog broja ljudi, vlasti dalje odlučuju u koji prihvatni centar će poslati izbjeglicu. Svi bi trebali biti pravilno raspoređeni u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina. 

One pokrajine koje imaju više stanovnika i koje su veće prihvaćaju veći broj izbjeglica. Tako u Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, primjerice, odlazi 21 posto, a u Brandenburg samo tri posto onih koji traže azil u Njemačkoj. No, raspodjela izbjeglica ovisi i o tome koliko slobodnih mjesta u određenim centrima ima. Razlog je ponekad i zemlja iz koje izbjeglice dolaze. 

Žale se da je hrana loša, osiguranje loše

Izbjeglice u početku žive u tim prihvatnim centrima. Novinari slovenskog 24ur nedavno su posjetili izbjeglice u prihvatnom centru u Dachauu. 

Izbjeglice su se požalile da im je hrana tamo loša, da je osiguranje loše te da često dolazi do tučnjava između izbjeglica. Jedan izbjeglica se požalio da ga je izbjeglica iz Pakistana kamenom pogodio u oko. U tim centrima izbjeglice imaju ljekarnu, kantinu, zajedničke spavaonice, a centri su pod strogim policijskim nadzorom. 

Opskrbljuje ih se hranom, vodom, cjepivom, odjećom, imaju medicinsku pomoć.., Djeca dobivaju dodatnu pomoć kako bi mogla ići u školu. U prihvatnim centrima se izbjeglicama uzimaju otisci prstiju, fotografira ih se, prikupljaju se podaci o njima. Sve se to šalje Saveznoj kriminalističkoj službi koja provjerava da li je izbjeglica možda već ranije u nekoj drugoj zemlji tražio azil. 

Mogu ih vratiti u "sigurne zemlje"

Izbjeglice se također ispituje zašto su pobjegli iz svoje zemlje. Na razgovoru je prisutan prevoditelj, a zapisnik o razgovoru dobiju i vlasti i izbjeglica. Tada se odlučuje o tome hoće li izbjeglica dobiti azil ili ne. Ako se utvrdi da je izbjeglica već u protokolu druge zemlje Njemačka ih vraća u tu zemlju. 

Prema Dublinskom sporazumu Njemačka može vratiti izbjeglicu u prvu zemlju EU-a u kojoj je bio evidentiran ili pak u tzv. "sigurne zemlje"  Naime, proširena je lista tzv "sigurnih zemalja". To su zemlje koje nisu članice EU-a,, ali je EU zaključio da izbjeglicama u tim zemljama ne prijeti opasnost niti progon. Riječ je o Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i BiH. 

U prihvatnim centrima su tri mjeseca

Nakon što izbjeglica u Njemačkoj u prihvatnom centru boravi tri mjeseca, on odlazi iz centra i šalju ga u stanove ili zgrade sa zajedničkim smještajem. Te zgrade uglavnom vode privatne ili humanitarne organizacije. Poneke općine ili gradovi azilantima daju stanove na korištenje. U Dortmundu se čak predlagalo da će se izbjeglice smjestiti u brodove na rijeci Ruhr.

Neke izbjeglice traže da ih se smjesti u pokrajine u kojima imaju rodbinu no to se uzima u obzir samo ako se radi o maloljetnoj djeci ili bračnim partnerima. Od početka ove godine izbjeglice se smiju slobodno kretati Njemačkom. Prije im je bilo dozvoljeno kretanje samo u strogom mjestu stanovanja.

Prihvatne centre za izbjeglice financira država dok nakon što izađu iz centra, smještaj za njih financira lokalna samouprava. Novost je od ove godine da izbjeglice mogu u Njemačkoj raditi. Nakon tri mjeseca u Njemačkoj mogu početi tražiti posao no ako se kandidiraju za neko radno mjesto, prednost imaju Nijemci, a onda ljudi iz ostalih zemalja EU-a, a tek onda izbjeglice. Oni koji su bez posla dobivaju mjesečnu naknadu 359 eura (oko 2693 kune) te su im dodatno plaćeni troškovi za stan i grijanje. Naknadu dobivaju 15 mjeseci, ali i nakon toga no tada za to nisu nadležne lokalne, već savezne vlasti, piše Deutsche Welle. 

Proces dobivanja azila ne bi trebao trajati više od tri mjeseca no budući da u Njemačku dolazi sve više i više ljudi, taj postupak traje ponekad i više od godine dana. Izuzeci su izbjeglice iz Sirije i Iraka koji dobivaju azil po ubrzanom postupku. Također, Njemačka je odlučila da se na izbjeglice iz Sirije neće primjenjivati Dublinski sporazum. 

Azil se dobiva na tri godine i pravo na socijalnu pomoć

Odluka o dobivanju ili odbijanju azila uvijek se dobiva u pisanom obliku, a izbjeglicama se daje i informacija o pravnoj pomoći. Azil se dobiva na tri godine i pravo na socijalnu pomoć. Nakon toga se taj zahtjev opet provjerava. U slučajevima da izbjeglicama prijeti mučenja, smrtna kazna ili građanski rat u zemlji iz koje su pobjegli dobivaju azil na godinu dana. Nakon toga taj se zahtjev opet provjerava. Ako tada zahtjevi budu odbijeni izbjeglicu se protjeruje iz zemlje. 

Izbjeglice se tada mogu žaliti. također, u nekim slučajevima i ako azil bude odbijen osoba može ostati u Njemačkoj. Ako osoba nema putovnicu ili ne postoji avionska linija prema ratom pogođenoj zemlji tada čovjek dobije  tzv. "trpljeni boravak" (njem. Duldung). Također i ako osoba ima dijete s državljaninom Njemačke ne može biti jednostavno izbačena. U svakom slučaju izbjeglice imaju to pravo da i nakon što su odbijeni ponovo predaju zahtjev. No, jedan takav zahtjev se obrađuje samo u slučaju da se pravna situacija promijenila (na primjer da se situacija u zemlji porijekla drugačije tretira) ili da se pojave dokazi koji u prvom procesu nisu bili dostupni.

PROCEDURA 

- Izbjeglice kada uđu u Njemačku, voze u improvizirane prihvatne centre gdje oni mogu tražiti azil

- Nakon toga ih voze u osigurane prihvatne centre u kojima mogu biti najviše tri mjeseca

- Nakon tri mjeseca odlaze u stanove ili zgrade za zajedničko stanovanje

- Zahtjev za azilom se rješava za tri mjeseca do više od godine dana

- Ako izbjeglica dobije azil u Njemačkoj može tražiti posao

- Azil se dobiva na tri godine, ako se azil nakon tri godine odbije izbjeglica se protjeruje, ali u određenim slučajevima može i nakon isteka azila ostati u Njemačkoj

- Izbjeglice u Njemačkoj po osobi dobivaju 2693 kune plus troškove za stan i grijanje