Kancelarka Angela Merkel doživjela je pravu transformaciju. Čelična i nemilosrdna šefica Europe preobrazila se u samilosnu "majku Tereziju", otvorenu za izbjeglice
Preobrazba: Od oštre dame do najvećeg zaštitnika izbjeglica
Europa je zajednica vrijednosti koje se temelje na ljudskom suosjećanju i solidarnosti. Zemlje koje ne dijele europske vrijednosti, ljudske empatije i solidarnosti ne mogu računati na to da će dobiti novac od Europske unije, kazao je njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel.
Njemačka, destinacija iz snova za izbjeglice, koja je otvorila vrata ljudima koji traže priliku za bolji i mirniji život i u koju će do kraja godine ući ukupno milijun izbjeglica, otvara sportske dvorane, vojarne i domove za izbjeglice. Dok druge zemlje "postavljaju žičanu ogradu na svojim granicama i zatvaraju ulaze".
Njemačka kancelarka, čelična frau Angela Merkel nije sretna što njezin apel na solidarnost i empatiju i na pošteno raspoređivanje migranata u svim zemljama Europe nije baš urodio plodom. Ona je prije dvadesetak dana posjetila izbjeglički centar u istočnonjemačkom Heidenau te provela vrijeme sa sirijskim izbjeglicama.
Politologa Branku Caratana ne čudi takvo ponašanje njemačke kancelarke.
- Politički je mudro i ekonomski racionalno. Merkel se pokazala kao odlučan državnik jer ovim potezom rješava humanitarnu krizu, a istovremeno rješava ekonomski problem koji ima Njemačka. Oni trebaju emigrante, trebaju određene strukture radne snage koje nemaju kod kuće, primiti ih to nije samo izraz humanosti već i ekonomske potrebe - kaže nam Caratan te dodaje da su stare zapadne europske demokracije razvile posebnu proceduru razvoja emigranata.
Tamo ih školuju, uključuju u život zemlje i time se dobiva multikulturalno društvo, a multikulturalnost, naglašava Caratan, je usprkos problemima ipak uspjela.
Pixsell - Politolog Branko Caratan
- Merkel ima dobronamjerni pristup jer su se već suočavali s takvim problemima i navikli su na to. I iako postoji veliki jaz, civilizacijski i kulturni između njih, novi val emigranata se lako prilagođava. Osjećaju se kao dio društva. Oni znaju svoje porijeklo, ali djeca koja su rođena i odgojena tamo se osjećaju kao Nijemci, Šveđani - ističe Caratan.
Primitivno i uskogrudno razmišljanje koje na emigranta gleda kao na ekonomsku i političku opasnost javlja se kod zemalja bivšeg istočnog bloka, objašnjava naš ugledni politolog.
- Oni još uvijek pate jer zaostaju u ekonomskom rastu i još su uvijek preokupirani svojim ekonomskim problemima. Zapadne civilizacije imaju sasvim drugi pogled nego zemlje Nove Europe, a mi imamo sličan stav kao i Zapadne zemlje. Velike migracije u budućnosti neće biti nikakva novost - takav se svijet rađa. Dolazi do velikih globalnih promjena i toga treba biti svjestan - kaže Caratan.