Jurimo prema vrućinama koje nisu zabilježili 420 mil. godina

Nastavimo li ovim tempom trošiti fosilna goriva, količine CO2 u atmosferi mogle bi narasti na rekordnu razinu u gotovo 50 milijuna godina. Ako u isto vrijeme ne stavimo pod nadzor emisije stakleničkih plinova, planet bi se mogao zagrijati na temperature kakvih nije bilo 420 milijuna godina. 

Količina CO2 u atmosferi bi do kraja stoljeća mogla skočiti sa 400 ppm na više od 900 ppm (čestica na milijun). Isto tako, neka istraživanja sugeriraju i da bi taj broj mogao skočiti na 5000 do 2400. godine, ako ljudi potroše sva fosilna goriva na Zemlji, prenosi Boston Globe. 

Studija koja je objavljena u Nature Communications govori o golemom utjecaju ljudi na klimu koja je milijunima godina bila relativno stabilna bez našeg utjecaja. Međutim, u samo nekoliko stotina godina naše aktivnosti vidi se da bi ljudi mogli biti krivi za neviđeno zagrijavanje planeta. Znanstvenici su u ovoj studiji napravili golemi popis razina CO2 u atmosferi kroz proteklih 420 milijuna godina, a do toga su došli sastavljanjem više od 1500 procjena iz 112 različitih studija. 

Glavni izvor mjerenja bio im je izotop ugljika iz raznih uzoraka zemlje ili analiza pora u fosiliziranim ostacima biljaka, što je indikator količine CO2 koja im je bila na raspolaganju. 

Nastavimo li tako sadašnjom praksom i trendovima zagrijavanja, do 2300. godine Zemlja bi se mogla zagrijati za 8,8 Celzija. U isto vrijeme ogroman broj nepoznatih čimbenika mogao bi utjecati na temperaturne trendove. Promjene u količini vegetacije ili količini CO2 koju oceani mogu apsorbirati također bi mogle utjecati na rast temperatura. 

Iako se sunce milijunima godina zagrijavalo, klima na Zemlji ostajala je relativno stabilna zbog dugotrajnog smanjenja razine CO2, smatraju znanstvenici. Industrijska revolucija je pak ponovno dovela do velikog rasta razina CO2 koji bi mogao srušiti rekordne razine, ako ne poduzmemom drastične mjere.