Obavijesti

Tech

Komentari 5

Senzacija: Znanstvenici otkrili organizam bez mitohondrija

Senzacija: Znanstvenici otkrili organizam bez mitohondrija
1

Uvriježeno znanstveno mišljenje je da složene stanice (eukariotske stanice), odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri, ne mogu preživjeti bez mitohondrija

VIDEO

Znanstvenici u Kanadi i Češkoj otkrili su eukariotsku stanicu bez mitohondrija, staničnih organela koje služe kao izvor stanične energije, što se do sada smatralo nemogućim, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Current Biology.

Uvriježeno znanstveno mišljenje je da složene stanice (eukariotske stanice), odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri, ne mogu preživjeti bez mitohondrija, sićušnih staničnih organela koje nadziru disanje stanice i osiguravaju energiju za njezin život i razvoj.

No, znanstvenici u Kanadi i Češkoj otkrili su eukariotsku stanicu bez mitohondrija, nezapamćeno otkriće koje pokazuje da je život puno fleksibilniji nego što se mislilo, prenosi znanstveni portal Science Alert.

"Vjerovalo se da su mitohondriji apsolutno neophodni sastavni dijelovi eukariotskih stanica i njihova temeljna karakteristika", kazala je voditeljica istraživačkog tima Anna Karnkowska sa Sveučilišta Britanske Kolumbije za portal NPR.

Mikroorganizam o kojem je riječ, praživotinja Monocercomonoides, pronađen je u crijevima činčile, a sekvencioniranjem njegova genoma otkriveno je da ne postoje dokazi da stvara mitohondrijske proteine. To je bilo "veliko iznenađenje", kaže Karnowska. "To bi u teoriji trebalo ubiti stanicu, ona ne bi smjela postojati."

Karnkowska i njezine kolege smatraju da ta stanica koristi drukčiju tehniku za stvaranje željezo-sumpor nakupina, što je jedna od glavnih uloga mitohondrija važna za stvaranje nekih proteina.

Pretpostavlja se da mikrob posuđuje neke bakterijske gene kako bi izvršio tu funkciju.

Budući da su pretci tog organizma imali male mitohondrije, znanstvenici smatraju da su oni nestali relativno nedavno, u evolucijskom smislu. Sada se nadaju da će otkriti i druge eukariote bez mitohondrija.

"Ovo je otkriće od temeljne važnosti: sada znamo da eukarioti mogu sretno živjeti bez ikakvih ostataka mitohondrija", rekao je evolucijski biolog Eugene Koonin iz Američkog nacionalnog centra za biotehnologiju, koji nije sudjelovao u tom istraživanju, za časopis Science.

Slične tvrdnje bile su iznesene za parazit iz ljudskih crijeva Giardia, za kojeg su znanstvenici smatrali da nema mitohondrije, no istraživanja su kasnije pokazala da ipak ima ostatke mitohondrija.

"(Monocercomonoides) živi u području bez kisika i prema tome može bez mnogo biokemije koju vi i ja moramo imati u svojim stanicama da bismo preživjeli", rekao je znanstvenik Mark Van Der Giezen s britanskog Sveučilišta u Exeteru, koji nije sudjelovao u tom istraživanju, za NPR.

"Taj organizam uspio se prilagoditi na način da je ostao bez organele koju svaki udžbenik smatra ključnom karakteristikom eukariota. To je prilično nevjerojatno. Pokazuje da je život izuzetno kreativan u pronalasku načina da opstane."

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 5
VIDEO

Volkswagen predstavio novu generaciju omiljenog kampera
SVJETSKA PREMIJERA

Volkswagen predstavio novu generaciju omiljenog kampera

U Berlinu smo prisustvovali svjetskoj premijeri nove generacije jednog zaista posebnog i neobičnog Volkswagen automobila

Umjetna inteligencija AlphaFold 3 predviđa strukturu molekula
NOVI MODEL

Umjetna inteligencija AlphaFold 3 predviđa strukturu molekula

Google DeepMind najavio je novu vrstu modela umjetne inteligencije za medicinska istraživanja koji može predvidjeti strukturu i interakcije svih živih molekula
Dr. Miličić: Ova bolest ubija brže i češće od raka, sada tražimo pretragu koja može spasiti ljude
VELIKI INTERVJU

Dr. Miličić: Ova bolest ubija brže i češće od raka, sada tražimo pretragu koja može spasiti ljude

Od početka simptoma pa do dijagnoze prolazi previše vremena, tražimo uvođenje novih pretraga koje mogu spasiti živote, kaže akademik Miličić