Volimo sastavljati male robote, tako se učimo programirati

Super je, zabavno i poticajno. Ovo je moj prvi susret s robotikom i programiranjem u koji sam se uključila nakon što su roboti donirani našoj školi. U školi smo učili kako ga programirati, programiramo uključivanje svjetla i zvuka te kako se robot kreće. Moramo složiti robota u najkraćem roku i probati kako vozi na zadanoj stazi.

Oduševljeno nam je ispričala Tena Naglić, učenica 7. razreda Osnovne škole Švarča. Tena je zajedno s osamdesetak učenika iz 11 škola i klubova Karlovačke županije te jedne iz Jastrebarskog sudjelovala u utorak na 1. kolu natjecanja Croatian Makers lige u Ozlju.

Donirali su više od tisuću robota

Croatian Makers liga dio je projekta privatno financirane udruge Institut za razvoj i inovativnost mladih koju su osnovali hrvatski poduzetnik Nenad Bakić i njegova supruga Rujana s ciljem širokog uključivanje robotike, automatike i programiranja u edukaciju osnovnoškolaca. Do sada su donirali više od tisuću robota u 219 škola. Svi sudionici natjecanja dobili su robote na posudbu, a ako budu sudjelovali u najmanje pet kola, ostaju im u trajnom vlasništvu. Tijekom utorka i srijede diljem zemlje održavaju se natjecanja robotičke lige u 23 centara na kojima sudjeluje 1500 djece.

- Ovo je naš najveći projekt do sada, koji da se i sad zaustavi zapravo je uspio iako smo na početku njegova provođenja. Okosnica današnjeg obrazovanja u svijetu su tzv. STEM zanimanja, čiji je naglasak na tehnologiju, znanost, matematiku i inženjerska zanimanja, a robotika je za djecu najbolji mogući način ulaska u ta zanimanja.

Sve rade sami i uživaju

A to je zato što djecu uči da nešto sami naprave, sami isprogramiraju, da rade puno pogreški i puno pokušaja, da uspijevaju kroz pogreške i pokušaje te da se ne boje, a ujedno se sve događa kroz igru, jako je taktilno i živo, a nije apstraktno i djeci je vrlo blisko – rekao nam je Nenad Bakić.

U Osnovnoj školi “Vladimira Nazora” u Trenkovu kraj Požege natjecalo se deset škola s područja Požege, Slavonskog Broda i Đakova.

- Da bismo sastavili robota potrebno nam je od 10 do 15 minuta, a stazu mogu proći za manje od desetak sekundi. Sami koristimo matice, vijke i konektore te robote programiramo u scretch programskom jeziku. Zapravo je puno teže sastaviti ga nego programirati na način na koji zamislimo. Na stazi robotima možemo odrediti i brzinu kretanja – otkrili su nam učenici slavonskih osnovnih škola.

Organizacijom robotičke lige oduševljen je i Mladen Sudar, predsjednik connect IT udruge iz Sl. Broda.

- Ovo je najbolji put za mlade robotičare jer se programiranje primjenjuje odmah. Djeca su nas nakon svake radionice ispitivala kad će se održati sljedeća. Klinci su fenomenalni i jako brzo prihvaćaju nova znanja poput ovih – zaključio je Sudar.

U osnovnoj školi u Bjelovaru u prvom kolu lige sudjelovalo je 60 učenika iz 11 osnovnih škola.

Kao da sastavljaju Lego

- Sastavljanje robota nam je poput igre s Lego kockicama. Nije nam trebalo više od pola sata. No za programiranje nam je trebalo malo više vremena - rekli su nam bjelovarski đaci Dominik, Dorijan, Markus i Josip.

Prema Bakićevim riječima, učenje kroz igru važna je stvar u projektu.

- Sad imamo pokušaj Kurikularne reforme koji može i ne mora uspjeti, ali ako i uspije, njezini učinci će biti vidljivi tek za pet do deset godina. Ovim zatvaramo procjep za djecu koja su sad u sustavu kako bismo ih izložili novim tehnologijama, znanjima i još važnije - novom mentalnom sklopu. Robotika je dobra za to jer je robotika u biti programiranje. Programski jezik koji dolazi iz tog robota je vrlo lagan jer se komande samo zapravo vuku mišem. Kombiniraju se samo metalni sklopovi što omogućuje djeci da bez znanja programskog jezika razmišljaju na jedan logični programerski način. Kao što vidite ovdje na natjecanju, ovi roboti puno griješe, u bilo čemu drugom djeca se često nakon osmišljavanja onog što rade boje krajnjeg neuspjeha, a ovdje je neuspjeh dio igre. Ovdje se pokušava, isprobava, uspijeva, ne uspijeva, tj. uči se djecu kulturi uspjeha, čak i kulturi pokušaja. I ono što je najvažnije, to je igra, učimo i privlačimo djecu u ta zanimanja kroz igru – zaključio je poduzetnik Nenad Bakić.

'Školstvo nam je na europskom dnu'

Sadašnje školstvo je duboka prošlost, pri dnu smo Europe. Sve je više nastavnika, sve manje đaka, a kvaliteta ostaje na tragično niskim razinama. Mi želimo vratiti djecu u sadašnjost, čak ne ni u budućnost. Danas čak i humanističke struke trebaju sve više znanja iz STEM struka, programiranja, obrada podataka..., kaže Bakić.