Živi samo u Hrvatskoj: Otkrila je potpuno novu vrstu - pauka!

Hrvatska znanstvenica Martina Pavlek (35) otkrila je potpuno novu vrstu i rod pauka koji živi samo u Hrvatskoj. Taj endem s Biokova zasad ima samo latinsko ime Kryptonesticus deelemanae. S trupom i nogama dug je oko centimetra i živi u špiljama.

- Prve primjerke u podzemlju zabilježili su biospeleolozi još 1995., no nisu ga proučavali. Da se uopće shvati da se radi o novoj vrsti, potreban je stručnjak koji bi ga detaljno pregledao. Na njega sam naletjela dok sam, kao mentorica jednog diplomskog rada, pregledavala prikupljene materijale - ispričala je istraživačica.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

00:27

Zaposlena je na Institutu “Ruđer Bošković”, no u slobodno vrijeme istražuje špilje i jame. To radi s kolegama iz Hrvatskog biospeleološkog društva. Svoje otkriće predstavila je u časopisu European Journal of Taxonomy. Kao suradnik rada potpisan je znanstvenik Carles Ribera sa Sveučilišta u Barceloni.

- Profesor Ribera je europski stručnjak za pauke iz podzemlja. Svoje otkriće odnijela sam njemu kako bi sve pregledao i utvrdio radi li se doista o novoj vrsti - kaže Pavlek.

Ključan dokaz bili su joj spolni organi pauka. Naime, kroz tisuće godina evolucije spolni organi mužjaka i ženke potpuno se poklapaju na principu ključ-brava. Dijelovi Kryptonesticusa nisu se slagali niti s jednim od druge dvije srodne vrste koje su od prije poznate u Hrvatskoj.

Ovisan je o vlazi jer bi se inače osušio

- Ovaj endem Biokova živi u špiljama od 50 metara nadmorske visine pa sve do vrha. Ovisan je o vlazi jer bi se inače osušio. Pronašli smo ga, između ostalih špilja, u Samogorskoj špilji, Tučepskoj vilenjači i Pretnerovoj jami - opisala nam je Pavlek.

Kryptonesticus plete mreže kako bi lovio druge špiljske beskralježnjake kao što su skokunice i kornjaši. One se mogu naći u udubinama blizu tla jer se ondje najčešće kreću njihove žrtve. Mreže su duge oko 10 cm.

- Kad prvi put uđete u jamu, mislite da je prazna i da nema ničega u njoj. Te životinje su mirne i usporene pa se koristimo trikovima kako bismo ih izmamili. Jedan od njih je da uzmete kamen s tla i puhnete u njega. One osjete strujanje zraka pa se počnu micati. Isto to napravite i na zemlji gdje je kamen stajao jer se one često zavlače na takva mjesta - pojasnila je znanstvenica.

Foto: Martina Pavlek

Te ekspedicije su jako zahtjevne.     

'Otkrila sam barem još 20 vrsta životinja'

U pamćenje mi se najviše urezala ekspedicija u Lukinu jamu, u kojoj sam bila s kolegama. Spustila sam se na 980 metara dubine i u jami spavala pet dana. Iako je ta jama siromašna brojem životinja, mi smo svakih sat vremena pronalazili neku novu i jako zanimljivu, prisjetila se Pavlek te avanture. Biospeleologijom se počela baviti prije 10-ak godina, dok je još studirala. Završila je speleološku školu i krenula je istraživati podzemnu faunu. Osim ovog pauka, otkrila je 20-ak novih vrsta, no sve one još čekaju da ih znanstvenici detaljno istraže, opišu i objave što su točno otkrili.

- Biokovo je nama znanstvenicima i biospeleolozima i dalje nepoznanica. Cijeli Dinaridi su danas ‘vruća točka’. To je jako bogato područje koje je generalno neistraženo. Stalno nalazimo nove stvari - kaže Pavlek. U istraživanje Biokova ide već ovaj mjesec. U okviru biospeleološke ekspedicije Biokovo 2017 istraživat će sedam dubokih jama Biokova i objekte iz kojih nedostaje materijal za detaljne znanstvene analize. Sav taj posao na leđima je volontera. Hrvatska, za razliku od Slovenije, nema institut za krš, koji bi se sustavno i profesionalno bavio istraživanjem našeg podzemlja i njegova bogatstva. Zbog toga je Pavlek za svoj projekt Hiddenlife dobila potporu programa Europske unije za potporu istraživanju i inovacijama Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA). Jedan je od 30 najznačajnijih projekata u posljednjih 20 godina. Cilj joj je istražiti podzemni svijet Dinarida i otkriti na koji način klimatske promjene utječu na oblikovanje podzemne bioraznolikosti. Za njega još traju pripreme i Pavlek skuplja podatke o paucima u bazu i popisuje terene u Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori i BiH kako bi prikupila uzorke.