Thomas Piketty: Kapital u dvadeset prvom stoljeću

"Pokušao sam napisati knjigu koja se može čitati i koju svi mogu čitati. Želio sam napisati priču o bogatstvu, o novcu, o nejednakosti, knjigu koja svima može biti razumljiva jer se, u krajnjoj liniji, tiče svih" – istaknuo je u nedavnom intervjuu za Jutarnji list francuski ekonomist Thomas Piketty uoči izlaska hrvatskog prijevoda njegove knjige Kapital u dvadeset prvom stoljeću.

Malo koja ekonomska knjiga doživjela je publicitet kojim je popraćena knjiga za koju većina vodećih svjetskih ekonomista tvrdi da se radi o najvažnijoj knjizi ekonomske publicistike od početka stoljeća.

Reakcije na knjigu od samog početka bile su iznimne, pa ju je tako ugledni francuski ekonomski novinar Laurent Mauduit, ubrzo nakon njezina izlaska na francuskom, okarakterizirao kao „politički i teorijski buldožer“.

Godinu dana kasnije samo ako ste živjeli u potpunoj izolaciji, može vam se dogoditi da niste čuli za knjigu Thomasa Pikettyja, ekonomista rođenog 1971. u ljevičarskoj obitelji. Politička uvjerenja njegove obitelji utjecali su na njegove znanstvene interese pa ne čudi što je za temu doktorata odabrao – nejednakost.

Za njegovu karijeru nije nevažan ni podatak da je doktorat obranio sa svega 22 godine.

Zadnjih desetak godina o ovom ekonomistu, koji je po političkom uvjerenju sljedbenik francuske socijalističke misli, govori se kao o najistaknutijem znanstveniku Pariške ekonomske škole.

Kapital u dvadeset prvom stoljeću jest magnum opus njegova dosadašnjeg rada, dubinska znanstvena studija koja se bavi analizom odnosa između kapitala i rada, odnosno govori o tome kako veći profit od kapitala u usporedbi s profitom od rada stvara sve veću društvenu nejednakost jer se bogati još više bogate, a siromašni siromaše. Zbog takvog odnosa nova stvorena vrijednost pretapa se u osobno bogatstvo, a ne ide u investicije za novu proizvodnju.

Pikettyjeva knjiga značajna je kritika dominantnog položaja tzv. naslijeđenog kapitala u suvremenim kapitalističkim društvima, zbog čega se rascijep između malobrojnih bogataša i gomile ostalog stanovništva u cijelom svijetu produbljuje, i to tako snažno da se obnavlja nekadašnje klasno, pa čak i kastinsko društvo. Autor te fenomene promatra u povijesnom kontekstu te pokazuje kako se kretao odnos kapitala i rada u prošlim stoljećima. Reakcije možda idealno sumira komentar Gilesa Whittella iz Timesa koji je, između ostalog, ustvrdio: "Udarac od 700 stranica u razmaženi trbuh plutokracije. U posljednjih pola stoljeća ni jedna knjiga iz povijesti ekonomije nije tako snažno razbila svoje akademske okvire i izazvala toliki vatromet".

Riječ vatromet nije pretjerana. Interes za knjigu prelio se, naravno, i na autora pa se svaki njegov istup bilježi s tolikom pažnjom da se o njemu već počelo govoriti kao o rock-zvijezdi ekonomije, pri čemu mu čak ni oni koji se ne slažu u potpunosti s njim ne osporavaju stručnost i kompetenciju analize.

Ističe se, kako je, pikettomanija u potpunosti opravdana jer se radi o pravoj knjizi za pravo vrijeme, naslovu čija se tema tiče svih nas.

Uostalom, kako je sam autor ustvrdio u već spomenutom intervjuu:"Kapital u dvadeset prvom stoljeću nije tehnička knjiga, nije knjiga za ekonomiste. Ovo je previše važna tema da bi se njome bavila samo struka. Temom nejednakosti i raspodjele bogatstva u društvu moraju se baviti svi, sve sfere društva jer je od ogromnog značaja za funkcioniranje svijeta u kojem živimo", dodavši kako je najvažnija poruka njegove knjige: "Ne dopustite novcu da diktira demokraciju!"

REKLI SU O KNJIZI

„Sa sigurnošću možemo reći da je Kapital u dvadeset prvom stoljeću, magnum opus francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, najvažnija ekonomska knjiga godine, a možda i desetljeća. Piketty, nedvojbeno vodeći svjetski stručnjak za prihode i imovinsku nejednakost, ne samo što pokazuje kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama ekonomske elite nego ujedno i dokazuje da se krećemo prema „vlasničkom kapitalizmu“, u kojem ekonomijom dominira naslijeđeno bogatstvo, stoga je važnije gdje je netko rođen nego koliko je marljiv i nadaren.“

  - Paul Krugman, New York Times, 23. ožujka 2014.

„Izvanredan prikaz povijesti potkrijepljen začuđujućim podacima i zaključcima. Pikettyjeva ekonomska analiza i dokazi zaustavljaju dah.“

   - Robert B. Reich, The Guardian, 6. travnja 2014.

Pratite nas na Facebooku.