Grčićeva vizija: 20.000 ljudi iz javnog mora u privatni sektor

Nakon što su na sjednici usvojili smjernice ekonomske i fiskalne politike kojima se predviđaju reformske i interventne mjere, ministri Slavko Linić, Branko Grčić i Milanka Opačić detaljno su razjasnili Vladin plan za sljedeće tri godine. 

Najšokantnija jest vijest da vladajući povisuju međustopu PDV-a s 10 na 13 posto. 

Također, nije isključena mogućnost da će se dirati i najniža stopa, koja trenutno iznosi 5 posto. Ona bi mogla rasti na 8 posto. 

(Međustopu imaju ugostiteljske usluge, bezalkoholna pića, vino i piva, zatim jestiva ulja, masti, dječja hrana i voda u boci te još neki proizvodi). 

Ipak, ministar financija Linić uvjerava kako se najviša stopa PDV-a, ona od 25 posto, neće dirati. 

- Smjernice pokazuju da očekujemo promjene u smjeru gospodarskog rasta. Da će 2014. biti stvarni rast. Potrošnja ne sudjeluje u tom rastu. Vlada ostaje na dosadašnjim politikama, prije svega na politici potpora prema gospodarstvu sa smanjivanjem opterećenja, a potrošnju ćemo opet morati opteretiti u korist konkurentnog gospodarstva. Uvodimo disciplinu, bit će stabilni prihodi u 2014. godini - rekao je Linić. 

Linić: Ove mjere će donijeti dvije milijarde kuna prihoda

Napomenuo je kako Vlada ima novi problem, a to je da Hrvatska nije spremno ušla u EU. 

- Zašto? Jer su tu dodatni izdaci, za članstvo u EU, za korištenje fondova, sve su to novi rashodi koje moramo oduzeti od drugih. To je tražilo dodatne mjere i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani. Mjere će donijeti dvije milijarde kuna prihoda. Četiri milijarde će dati u 2016. godini. Udarna godina za reforme je 2014., a u 2015. bit će efekti, a manje troškova - rekao je Linić. 

Proračun za 2014. početkom 11. mjeseca

Dodao je kako se proračun za 2014. godinu mora iznijeti u prvih deset dana 11. mjeseca, a da će rebalans ovogodišnjeg proračuna biti prezentiran zajedno s njim. 

- Vrlo je bitno reći da sve što radimo nakon ulaska u EU bude jako transparentno. Sve što se događalo i ovih dana pokazalo je da Hrvatska želi biti partner svim zemljama EU, i da svi zajedno imamo istu politiku. Ovo je procedura prekomjernog deficita koja će se odvijati u iduće tri godine - rekao je ministar Branko Grčić, potpredsjednik Vlade. 

Do tada deficit moramo svesti na ispod tri posto BDP-a. 

'Privatizacijom i monetizacijom smanjuje se javni dug i kamate'

- To neće biti nimalo lako. S obzirom na troškove članstva i ostvarivanje gospodarskog rasta. Ali bez tog rasta, možemo rezati do beskonačnosti ali problem nećemo riješiti. Drugi veliki zadatak je zaustavljanje rasta javnog duga. Dok god je deficit veliki, raste i javni dug. Zato imamo mjere poput privatizacije, ali i monetizacije autocesta. Tako će se dio javnog duga otplatiti i smanjiti kamate - rekao je Grčić.

Napomenuo je kako 'nema varanja'.  

'EU će nam samo davati preporuke, a mjere su na nama'

- Moramo iskazati sve skrivene i neskrivene deficite države. Cijela priča bit će preciznije definirana do proljeća kad ćemo završiti razgovore s EU. Oni će davati preporuke, ali mi ćemo slagati paket koji će omogućiti fiskalnu konsolidaciju - rekao je Grčić. 

Cijeli model je postavljen tako da računaju na dugoročnim i kratkoročnim mjerama. 

'Reforme provodimo već od sutra'

- Dugoročne mjere su orijentirane ka smanjenju rashoda, a kratkoročne mjere za punjenje proračuna - rekao je Grčić i dodao: 'Reforme počinjemo provoditi već od sutra.' 

Sele 20.000 ljudi  iz javnog u privatni sektor

Među brojnim mjerama spomenuli su i tzv. 'outsourcing', prema kojem je cilj neke radnike iz javnog sektora prebaciti u privatni. Dio bi trebao ići u mirovinu, a dio bi se trebao prebaciti u postojeće ili nove tvrtke.  

- Naravno da 8000 ljudi iz računovodstva ne može ići u Finu, dio njih će ići u 'outsourcing', a dio u mirovinu. U školama radi 8500 ljudi u sektoru održavanja i čišćenja. Ukupno će oko 20.000 ljudi  preseliti iz javnoga u privatni sektor. Mijenja se omjer privatnog i javnog. Oni će moći pružati usluge na otvorenom tržištu. Danas se u svijetu mjeri uspješnost 'outsourcinga', Britanci su tu najdalje otišli, oni sve 'outsourcaju'. Ali neće to ići preko noći. To je jedan kompleksan proces. U Austriji traje već pet godina. Jer tek kad oni ojačaju, njih se pušta - rekao je Grčić. 

Rastu trošarine na cigarete, Linić: Nema milosti

Također, u planu je i rast trošarina na goriva i cigarete. 

- Hrvatska ima problema s deficitom, a istovremeno imamo najniže trošarine na cigarete i na goriva. Tu nećemo imati milosti. Probat ćemo ne utjecati na rast goriva, ali vidjet ćemo - rekao je Linić. 

Linić je rekao kako je cilj Vlade bitka za konkurentnost gospodarstva te da smatraju da ne treba opteretiti gospodarstvo. 

Linić: Rado bih uveo 50 posto poreza dobiti bankama

- Ja bih rado uveo 50 posto poreza dobiti bankama, da bih onda morao objašnjavati zašto je Ustavni sud to srušio - govori ministar financija i nastavlja: 'Ova Vlada nastoji dobiti radnih mjesta, jačati kupovnu moć onih koji su sada na Zavodu ili slabije platežne moći. Samo potrošnja koji svi zagovaraju nije rješenje. Idemo u veću zaštitu potrošača, u veće nadzore. Budimo iskreni,  do sada su veliki sustavi lagali o svojim dobitima, to se sada mijenja. Nastojimo ukloniti porezne nepravilnosti. A parafiskalne namete ukidamo'. 

Grčić je tada 'uletio' i ponovio kako ovim mjerama Vlada najveći broj građana neće opteretiti .

Grčić: Ovo nije gotov plan, to je živi dokument

- Naš plan je da se u 2015. na bazi ovih reformi deficit konsolidirane države bude 3,9 posto BDP-a. U 2016. očekujemo deficit konsolidirane države 2,8 posto BDP-a. Ovaj proces neće biti nimalo lak. Vidite koliko treba mjera samo za 0,6 posto ušteda, a koliko će tek onda trebati za uštede od 1,7 posto. Javnost mora znati što imamo, što nas čeka i koliko će to biti težak posao, ali ova Vlada će se potruditi da to i provede. Ovo nije gotov plan. Ovo je živi dokument koji će dobiti sigurno na desetke promjena u iduće dvije i pol godine. Ali bitno je da jezgra postoji. Ja kao 'insider' u Vladi mogu reći da su svi shvatili vrlo ozbiljno ovaj zadatak. Nema natrag, ovo se provesti mora - rekao je Grčić.

Neke od mjera:

- prodaja CO-a, HPB-a i monetizacija autocesta

 - podizanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto

- dizanje trošarina na gorivo i cigarete

 - 'outsourcing' - 20.000 ljudi 'seli' iz javnog u privatni sektor

 - Usklađivanje plaća u javnom sektoru (Uvode se platni razredi jer su velike nejednakosti u, primjerice, plaćama tajnice za isti opseg poslova u javnom i privatnom sektoru)

- Racionalizacija zdravstva (Smanjenje izdataka na lijekove na recept, uvođenje obavezne i dopunske liste, participacija, kontrola bolovanja)

- Objedinjavanje svih socijalnih naknada

- Restrukturiranje mreže škola i programa (Opačić: Nekoliko škola ima pet do sedam učenika, mi ćemo napraviti jedan sustav da se organizira prijevoz tih  učenika u školu s više učenika)

- Rezanje povlaštenih mirovina

- Zamrzavanje napredovanja u državnim službama i namještenicima

- Smanjuje se broj pravosudnih tijela te će sjedišta sudova biti u nekoliko velikih centara

- Transformacija Državnog inspektorata

- Zapošljavanje jedino pod paskom Vlade, u ministarstvima i institucijama, koje Vlada nadgleda, prije svega u agencijama

- Ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta (Linić: Parafiskalnim nametima dižemo konkurentnost. Primjerice, vodni doprinos pretvaramo u cijenu vode, tko troši više platit će više. Ukidamo socijalizaciju)

 - rezanje povlaštenih mirovina (Vlada će uzimati 10 posto od mirovina većih od 5.000 kuna s tim da su iz toga izuzeti 100-postotni invalidi Domovinskog rata i djeca poginulih branitelja)

- Kontrola crnog tržišta najma nekretnina

- Formira se pet regija u sklopu zakona o financiranju jedinica lokalne i regioanlne samouprave

- Ukida se povlastica na prvu nekretninu. I oni koji kupuju prvi stan platit će porez, ali on neće više iznositi 5 već 4 posto vrijednosti stana

 ...

Reformske i interventne mjere

Potpredsjednica Vlade i ministrica Milanka Opačić na sjednici Vlade najavila je reformske i interventne mjere. 

- Radi se reforma plaća u javnom sektoru i vrlo brzo ćemo krenuti u razgovore sa socijalnim partnerima, a cilj Vlade je ujednačiti sustav plaća u javnom i državnom sektoru -  kazala je Opačić. 

Navodeći interventne mjere za spašavanje proračuna  Milanka Opačić je navela da će biti "povećanja određenih trošarina i usklađivanja stopa PDV-a".  Neki mediji prenose kako je riječ o PDV-u na turizam i ugostiteljske usluge koji bi sa sadašnjih 10 trebao porasti na 13 posto.

Vlada je, naime, usvojila smjernice ekonomske i fiskalne politike. 

- I prije smo se zaduživali. Kupovanje socijalnog mira koštalo je građane ove zemlje milijune duga. Dugovi se sve teže vraćaju. Reforme se ne mogu raditi preko noći kako ne bi napravili više štete nego koristi. Morali smo srediti svaki svoje ministarstvo. Mislimo da možemo postići smanjenje deficita kako više ne bi trpjeli ovakav pritisak. Deficit želimo u tri godine spustiti na 4,5 posto. Svi smo došli do granice izdržljivosti. Za ove mjere moramo imati dugoročne mjere, rekla je Opačić koja će više o mjerama pojasniti na konferenciji za medije u 13 sati. 

Grčić: EU će preporučiti kako smanjiti deficit i javni dug

Definitivno ulazimo u proceduru prekomjernog deficita, gdje će EU imati preporuke kako smanjiti deficit i javni dug. Ispod 3 posto deficit i ispod 60 posto javni dug. Za manje od tri godine ta prilagodba nije moguća, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. 

Linić: Ušli smo u EU, ali efekti u prvoj godini su negativni

- Hrvatska je ušla u EU, ali nema efekata, odnosno oni su negativni u prvoj godini. Nemamo prostora za smanjenje rashoda. Sredstva iz fondova EU se sigurno neće vidjeti u prvoj godini, rekao je ministar Slavko Linić.

Vlada ne odustaje od politike štednje

- Odustajanja od politike štednje nema, jer nam to ne dopušta deficit. Očekujemo da veći doprinos rastu daju investicije, kako državne tako i privatne. Predviđamo 0,8 posto rast jer naši porezni prihodi ne rastu. Što se tiče rashoda, oko 8 milijardi kuna su samo rashodi za vraćanje duga, a 4,7 milijardi košta nas članstvo u EU. Ove godine će javni dug biti oko 190 milijardi kuna, a to je rezultat visokih deficita 2010. i 2011. godine, ali i reformi kao i u iskazivanju svih skrivenih dugova koje je ostavila prošla Vlada - rekao je Linić.