Posljedice: U Hrvatskoj sol odnese 5000 života na godinu

Smanjenjem unosa soli mogli bismo spriječiti oko 5000 smrti od moždanog udara ili infarkta u Hrvatskoj te postići izuzetne uštede u zdravstvu, procjenjuje dr. Bojan Jelaković, docent na Zavodu za nefrologiju i dijalizu KB Zagreb, na temelju rezultata slične kampanje koja je provedena u Velikoj Britaniji i SAD-u, zemljama koje su, uz Finsku, među prvima provele takvu kampanju. 

Finska ju je provela u suradnji s proizvođačima hrane i u proteklih 30 godina smanjen je udio soli u proizvedenoj hrani za trećinu, što prati i smanjenja prosječnog krvnog tlaka Finaca za 10 mm Hg i posljedičnim smanjenjem učestalosti moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti od čak 75-80 posto. Britanci su izračunali da im slični rezultati nose oko 9000 smrti godišnje manje. 

Jelaković dodaje kako se Hrvatska u kampanju “Manje soli, više zdravlja” koja se svake godine obilježava 29. kolovoza, uključila 2007., a od tada je proveden i niz istraživanja koja su pokazala da pretjerujemo s unosom soli. 

- Analizom urina u nekoliko navrata dokazali smo da se prosječan unos soli u Hrvatskoj kreće oko 11 grama, s tim da taj prosjek za žene iznosi 10, a za muškarce 13 grama. Istodobno, preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije ne više od pet do šest grama soli na dan, kaže. 

- Prekomjeran unos soli vodi povećanju arterijskog tlaka, a dugotrajno povećanje tlaka jedan je od glavnih uzročnika oštećenja srca i krvnih žila. Osim toga, kod ljudi koji boluju od bolesti bubrega može dovesti do zadržavanja vode u organizmu, što opet dovodi do povećanja tlaka. I u konačnici, visoki tlak povećava rizik od kardiovaskularne smrtnosti - pojašnjava i dr. Mladen Knotek, nefrolog iz KB Merkur. Procjenjuje se da je visoki tlak povezan s oko 60% svih moždanih udara i 50% koronarnih bolesti te da se smanjenjem tlaka za nekoliko milimetara žive (već dva do pet mm) u prosjeku može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za 25 posto te rizik od smrti povezan s tim bolestima za oko 20 posto - dodaje Knotek. 

Pritom se smatra da rizik od kardiovaskularnih oboljenja postoji već kod tlaka iznad 115/75 mm Hg, što znači da je u rizičnoj skupini oko 80 posto odraslih. Istraživanja, pak, pokazuju da prosječna vrijednost gornjeg tlaka kod Hrvata iznosi 142 mm Hg, što se može smatrati visokim rizikom. Stručnjaci iz Hrvatske agencije za hranu procjenjuju kako samo 12 posto dnevnog unosa soli dobivamo iz neprerađenih namirnica. 

Oko pet posto soli dodajemo tijekom kuhanja, još šest posto dosoljavanjem hrane na tanjuru - dok čak 77 posto soli konzumiramo jedući gotove i polugotove proizvode. Ukratko, to znači da značajno možemo utjecati na smanjenje unosa soli, a time i na zdravlje. No ono u što bismo zadnje posumnjali, a jedemo ga previše su - kruh i pekarski proizvodi. 

- U proteklih pet godina analizirali smo 25 vrsta kruha i peciva. U jednoj jedinici kruha ili peciva u Hrvatskoj se u prosjeku dodaje oko 1,9 posto soli, što je udio koji se inače stavlja u kobasice. I dok nećete pojesti 30 dekagrama kobasice tijekom dana, jer smo već prilično informirani o tome da sadrže i višak soli, većina nas ne razmišlja da je kruh podjednako opasan - kaže dr. Jelaković. 

Dr. Mladen Knotek dodaje kako se treba kloniti dosoljavanja hrane te izbjegavati grickalice. Umjesto soljenja, okus hrane može se dotjerati začinskim biljem, a umjesto grickalica koje obiluju solju, puno je korisnije suho ili svježe voće i povrće. 

Procjene: moždanih udara manje za 25, a srčanih za 20 posto

Smanjenje unosa soli na ukupno šest grama na dan smanjuje učestalost smrti od moždanog udara za 25% i smanjenje pojave srčanog udara za 20%, procjene su Svjetske zdravstvene organizacije.

Opasne posljedice: bubrezi sve teže čiste otrove iz organizma 

Višak soli u prehrani povećava količinu natrija u krvi, a to narušava ravnotežu minerala i otežava izbacivanje viška vode. Sve vodi povišenom tlaku te oštećenju bubrega.

Zbog previše soli pati srce, a ono može izazvati i osteoporozu 

Osim s bolestima srca i krvnih žila, prekomjeran unos soli povezuje se s moždanim udarom, bolestima bubrega, edemima, rakom želuca i osteoporozom.