Prirodne katastrofe koje bi nas mogle pogoditi - svakog trena

Početkom ove godine svijet su potresle snimke erupcije Colima vulkana u Meksiku, a nedugo nakon i vijest o tisućama poginulih u jakom potresu koji je pogodio Nepal. Priroda nas je još jednom podsjetila na svoju destruktivnu silu...

No, postoje i manje poznate prirodne katastrofe koje nam znanstvenici predviđaju, a u slučaju da se ostvare utjecale bi na milijune.

Zaboravljeni supervulkan u Indoneziji

Supervulkan na jezeru Toba na indonezijskom otoku Sumatra formiran je prije 74.000 godina kada je proizveo najveću erupciju dotad. Bila je to najveća erupcija u 25 milijuna godina. Procjenjuje se da je oko 2.800 kubičnih kilometara vulkanskog pepela i lave bačeno u atmosferu, 12 % više nego kada je zadnji put, prije 2.2 milijuna godina, erumpirao Yellowstone.

Zastrašujuće je da bi ovaj supervulkan mogao opet erumpirati, a kada se dogodi erupcija supervulkana, količina proizvedenog pepela i sumpornog dioksida imala bi užasne posljedice na globalnu klimu.

Wikipedia

Najviše zabrinjava to što bi u slučaju erupcije bilo mnogo ljudskih žrtava jer se Toba nalazi na vrlo gusto naseljenom području. Ondje živi oko 50 milijuna ljudi za koje bi erupcija mogla biti pogubna, a vulkan je od Indijskog oceana udaljen samo 40 kilometara te bi u slučaju erupcije gotovo sigurno došlo i do razornog tsunamija. U posljednjih nekoliko mjeseci znanstvenici su izrazili zabrinutost jer su na temelju analiza vulkanskih plinova i grijanja površine oko vulkana došli do zaključka da bi se ovaj uspavani div mogao probuditi...

Hilina

Zaboravite priče o opasnosti od megatsunamija koji bi bio formiran u slučaju urušavanja vulkana Cumbre Vieja na La Palmi na Kanarinskim otocima. Daleko veću opasnost predstavlja mogući kolaps na južnom dijelu Kilauea vulkana na Havajima. Taj južni dio vulkana naziva se padina Hilina i u slučaju urušavanja mogao bi dovesti pada 12.000 kubičnih kilometara stijena u Tihi ocean. Takva katastrofa dovela bi do razornog megatsunamija koji bi došao do zapadne obale Sjeverne Amerike u samo nekoliko sati, a zatim bi potopio obalu.

Wikipedia

Postoje dokazi da se slično urušavanje dogodilo i na Mauna Loi, najvećem vulkanu na Zemlji, prije 120.000 godina i da je tsunami koji je došao do obale Amerike bio visok i preko 400 metara.

Tsunami u Sjevernom moru

Iako se možda čini da Sjeverno more ne može biti mjesto za razoran tsunami, klimatske promjene zabrinjavaju stručnjake jer podvodna klizišta u tom području mogla bi dovesti upravo do toga.

Znanstvenici s razlogom pretpostavljaju da je prije 6.000 godina zbog promjena klime i brzog topljenja leda došlo do promjene u težini podmorskih glacijalnih naslaga kod norveške obale uslijed čega je došlo do odrona i 300 km dugog podvodnog klizišta. To je generiralo tsunami koji je dosegao visinu i do 20 metara.

Ako Zemlja opet doživi takvo brzo zagrijavanje, mogao bi nas čekati sličan događaj koji bi utjecao na obalne populacije Škotske i Norveške, a predviđa se da bi se posljedice mogle osjetiti i u Londonu.

Subdukcija

Na dnu Tihog oceana, nedaleko od zapadne obale Sjeverne Amerike, nalazi se subdukcijska zona, mjesto gdje se dno Tihog oceana podvlači pod sjevernoameričko kopno. Sada se dno Tihog oceana pomiče za samo 40 mm godišnje, ali u ovom trenutku je sjevernoamerička ploča pod jakim pritiskom. U jednom trenutku će taj pritisak toliko porasti da će uzrokovati jake potrese jačine i do 9 Richtera. To bi moglo dovesti do velikih promjena na obali Sjeverne Amerike.

Wikipedia

Ubrzo nakon toga znanstvenici predviđaju da će doći do tsunamija koji bi 'posramio' razorni tsunami koji je pogodio Japan prije 4 godine. Sedam milijuna ljudi bilo bi izravno pogođeno ovakvom katastrofom.

Giphy

Znanstvenici su izračunali i da je u posljednjih 10.000 godina ovo područje pretrpjelo 41 veliki potres, a javljaju se, u prosjeku, svake 244 godine. Posljednji je bio magnitude 9 i dogodio se prije 315 godina...

Prijetnja iz svemira

I ne, pritom ne mislimo na „male zelene“. Vjerojatno najveću opasnost Zemlji predstavlja Sunce. Naše Sunce povremeno emitira sunčeve baklje, intenzivne oblake energetskih fotona i čestica snage nekoliko milijuna atomskih bombi koje eksplodiraju odjednom.

Wikipedia

Većinu solarnih oluja ljudi ne primjećuju, ali ako bi bila dovoljno jaka, mogla bi uništiti naš električni sustav kao i sve elektronske uređaje na Zemlji. Jedan od najpoznatijih događaja uzrokovanih solarnom olujom dogodio se 1921. godine kada je američki telegrafski sustav pao, ali znanstvenici su izračunali da u slučaju da se tako nešto dogodi danas u tehnološki ovisnom društvu, posljedice bi bile puno ozbiljnije. Takav događaj bi mogao srušiti mnoge satelitske sustave, onemogućiti globalne komunikacije i internet. Uslijedio bi kaos.

Intenzitet sunčevih baklji varira u ciklusu od 11 godina i, na sreću, 2014. godine je bio vrhunac ovog razdoblja te je prošao bez značajnog utjecaja.