Čovječanstvo se još nikada nije spustilo na jednu takvu svemirsku gromadu, a sada će na njoj jahati prema Jupiteru i dalje. Rosetta uskoro ulazi u kometovu orbitu
Rosetta će nakon deset godina napokon sletjeti na komet
Cijelo desetljeće trajala je jurnjava prve letjelice koja bi trebala sletjeti na komet .
Predviđena je za kruženje oko kometa 67P/Churyumov–Gerasimenko , a Rosettu je Europska svemirska agencija lansirala još 2. ožujka 2004. Komet je dug četiri i širok 3,5 kilometara. Srednja udaljenost od Sunca mu je čak pola milijarde kilometara i oblika je kikirikija u ljusci. Nakon prijeđenih šest milijardi kilometara i nakon što je munjevitom brzinom proletjela pored Marsa još prije sedam godina, Rosetta je ovog mjeseca počela slati dosad najdetaljnije fotografije kometa.
Trenutno je u posljednjoj fazi kočenja na udaljenosti manjoj od 4000 km. Kočenje će potrajati još neko vrijeme jer je srednja brzina letjelice tijekom leta bila čak 70.000 km/h. Nakon što uspori i uđe u
kometovu orbitu
, Rosetta će nekoliko mjeseci proučavati ovo nebesko tijelo kao nikada ranije u ljudskoj povijesti. A onda, 11. studenog, lansirat će svoj
robot Philae
, mase 100 kg, koji će po kometu snimati, mjeriti sve i svašta, bušiti, grebati i analizirati sve na što naiđe i to slati znanstvenicima na Zemlji. Pa, koliko izdrži. Najkritičnija faza misije Rosetta bila je kada je letjelica prolazila na samo 250 km od Marsa kako bi ispravila putanju i nadoknadila kašnjenje s lansiranjem.
Bio je to rizičan manevar, u astronomskim razmjerima za dlaku, pa su mnogi znanstvenici taj manevar nazvali “kockanjem u milijardu eura”.
U nastavku možete pogledati posljednje fotografije kometa te infografiku koja ilustrira koliko je on stvarno velik.